Hrvatski veleposlanik u Vatikanu

'Papa mora biti netko tko ima karizmu'

Piše Ivana Petrović, 28. veljače 2013. @ 20:19

O tome kako će Vatikan funkcionirati u sljedećim danima govorio je, u Dnevniku Nove TV, Filip Vučak, hrvatski veleposlanik u Vatikanu.

Kako je diplomatski zbor ovo sve doživio, ovu cijelu ceremoniju danas, ovu cijelu priču koja traje već danima?

Toliko je toga rečeno da je teško reći nešto novo. Međutim ono što je činjenica da, mi diplomati, veleposlanici, nas otprilike 70-ak koji smo tu, da smo možda to doživjeli manje kao iznenađenje nego li sami kardinali jer smo pratili iz dana u dan i fizičko i duhovno stanje Benedikta XVI.

Uostalom, on je to i najavljivao, a kako je on doista jedan čovjek dosljedan, mi smo to primili s jednom izvjesnom dozom razumijevanja. Ono što, također, mogu reći da je među svima nama to primljeno kao jedan izuzetno odvažan čin čovjeka koji je znao svoje granice, i fizičke i duhovne, i da je u tome možda i veličina ovoga pontifikata.

Crkva je na rubu novoga pontifikata, nastupit će razdoblje 'prazne stolice'. Što diplomati, gledajući svojim državničkim očima, očekuju od novog pontifikata? Ima li kakvih špekulacija među vama, tko bi mogao biti novi Papa?

Mislim da je ovo definitivno razdjelnica u suvremenoj povijesti Crkve te da će sve što slijedi biti obilježeno ovim činom. Špekulacije uvijek postoje, međutim, ono što treba imati u vidu, što vjerujem da će imati i kardinali koji biraju novog Papu, da je danas svijet puno drugačiji, da je velika većina katolika u južnoj hemisferi , izvan Europe, u Latinskoj Americi.

Onaj koji bude izabran, bez obzira iz koje zemlje, smatram da bi trebao biti onaj koji će biti, prije svega, poglavar Katoličke crkve jer manje se bira poglavar države Vatikana, a više poglavar Crkve. Kako ovakoj Rimskoj kuriji doista trebaju temeljite promjene, treba jedna osoba koja ima izrazito veliko pastoralno iskustvo.

>> Točno u 20 sati Benedikt XVI. prestao biti Papa

U svakom slučaju, Papa mora biti netko tko ima karizmu, tko ima volju da mijenja jasno čuvajući tradiciju jer ne može se očekivati liberalne promjene koje će sve ovo što je bilo staviti u drugi plan, nego netko tko će moći pronaći ravnotežu između bivšeg pontifikata i ovih godina koje slijede.

Svi visoki crkveni velikodostojnici, kardinali s kojima sam ovih dana razgovarala su mi tvrdili eksplicitno da nema nikakvih lobija unutar Kardinalskog zbora te da se nitko s nikim ne prepucava, da nitko s nikim nije u svađi, da to naprosto mediji izmišljaju. Ima li toga unutar Kardinalskog zbora?

Pazite i kardinali su ljudi, da se razumijemo. Ono što je možda manje poznato da se kardinali međusobno zapravo dobro ne poznaju. Poznaju se oni koji žive u Rimu, koji su u Rimskoj kuriji, a njih ima 40-tak. Poznaju se možda više talijanski među sobom, ali vrlo mnogo kardinala koji žive na drugim kontinentima se, zapravo, ne poznaju.

Njima doista treba jedno 10, 15 dana, koliko će biti ovdje, da se međusobno upoznaju i da možda među sobom otkriju jednu osobu koja bi mogla preuzeti tu važnu dužnost.

Ocijenite nam ukratko odnose Hrvatske i Svete stolice za vrijeme ovoga pontifikata?

Sama činjenica da je Benedikt XVI. posjetio Hrvatsku govori koliko joj je pozornosti pridavao. Jučer je na svom oproštaju, među deset jezika je upotrijebio i hrvatski, iako je bilo malo hodočasnika. Mislim da i to govori dosta za sebe. Ja sam s njim imao prilike u više navrata razgovarati i posljednji puta, početkom siječnja, prilikom razmjene čestitki i tada se on prisjetio svog posjeta Hrvatskoj sa smiješkom na licu.

Također, moramo reći, da unatoč malim poteškoćama koje smo mi imali, da su ti odnosi ipak na zavidnoj razini i da je prošle godine ovdje krajem listopada bio u posjeti premijer Milanović te da smo i to iskoristili kako bi se održao simpozij o 20 godina diplomatskih odnosa i da je to održano u samom Vatikanu u nazočnosti nekoliko visokih kardinala iz Rimske kurije.