U novoj analizi znanstvenog časopisa, medicinski stručnjaci iz nekoliko sveučilišta i škola naglašavaju kako općepoznata ideja da ćemo prekidanjem uzimanja antibiotika potaknuti otpornost bakterija na lijekove, nije potvrđena nikakvim dokazima. Osim toga, ističu da je u stvarnosti situacija zapravo obratna te da upravo uzimanjem veće doze antibiotika od potrebne, povećavamo svoju otpornost na lijekove.
Pročitajte i ovo
Ova izjava se povezuje s davnim vremenima početka „antibiotske ere“, navode stručnjaci u studiji. Rano djelo Aleksandra Fleminga pokazalo je kako se osjetljive bakterije mogu "prilagoditi" penicilinu, a 1945. pisao je o čovjeku koji nije uzimao dovoljno antibiotika te da je tako otpornu upalu grla prenio na svoju ženu, koja je nakon toga umrla od infekcije.
"Ako koristite penicilin, koristite ga dovoljno", izjavio je Fleming u to vrijeme. No, autori nove studije ističu da bakterije Streptococcus nikada nisu pokazale da razvijaju otpornost na penicilin i da ostala rana promatranja i dalje nisu dokazana suvremenim istraživanjima.
S druge strane, istraživači navode kako je suvremena znanost pokazala da nepotrebno korištenje antibiotika pridonosi epidemiji bakterija otpornih na lijekove. To uključuje antibiotike koji su propisani kada uopće nisu bili potrebni (primjerice za virusne bolesti), kao i kad ih se nastavi uzimati nakon što se pacijent osjeća bolje.
Istraživači kažu da je praksa da se antibiotik „uvijek mora popiti do kraja“ neutemeljena dokazima i neispravna te da nova klinička ispitivanja trebaju odrediti koje je optimalno trajanje liječenja za određene uvjete i situacije.
„Ne samo da je ta ideja i praksa potencijalno štetna, ona se protivi jednoj od najosnovnijih i najširih medicinskih uvjerenja koje ljudi imaju, a to je da bismo trebali uzimati što manje lijekova,“ navode stručnjaci u studiji.
Jedan od autora, Tim Peto, profesor kliničke epidemiologije na Sveučilištu u Oxfordu, kaže kako nema dokaza da bi prestanak uzimanja antibiotika nekoliko dana ranije izazvalo lošu reakciju ili ponavljanje bolesti, prenosi Time.
"Uvijek je moguće da skraćivanje trajanja liječenja može omogućiti da se infekcija ponovi, ali dokazi koji postoje, iako ne vrlo opsežni, sugeriraju da je to sigurno i da su bilo kakve nuspojave koje se pojave opet, tek smetnja, a ne opasnost."
Naravno, postoje iznimke, navode autori. Posebno za određene vrste antibiotika koji su povezani sa spontanim bakterijskim mutacijama, uključujući one koji se koriste za liječenje tuberkuloze, gonoreje i HIV-a.
Na kraju, ipak je zaključak da pri korištenju većine lijekova za bakterijske bolesti, liječnici i pacijenti trebaju koristiti svoje iskustvo i znanje.
"Želim ohrabriti liječnike da savjetuju pacijente pojedinačno te da definiraju uzimanje lijekova ovisno o tome kako reagiraju na liječenje i na njihove pojedinačne okolnosti - umjesto da se osjećaju obveznim uputiti pacijente da završe dozu antibiotika bez obzira na to kako reagiraju," zaključuje Tim Peto.
