'U ovom trenutku ne možemo reći hoće li doći do dogovora. Stajalište jednih i drugih su još dosta udaljena', izjavila je po dolasku na summit njemačka kancelarka Angela Merkel. 'Moramo paziti na način na koji trošimo, ali također i pokazati solidarnosti između neto-uplatitelja i korisnika', rekla je Merkel.
U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva 'prijatelji boljeg trošenja', a neki ih nazivaju i 'klub škrtaca', traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne može biti iznimka.
Druga skupina, 'prijatelji kohezije', u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regija u Uniji.
Britanski premijer David Cameron izjavio je da dogovora neće biti ako ne bude daljnjeg smanjivanja iznosa koji je bio predložen u studenom prošle godine. 'U studenom su brojke doista bile previsoke i one se sada moraju smanjiti. Ako se to ne dogodi, neće biti dogovora', rekao je Cameron.
Na summitu održanom 22. i 23. studenoga čelnici EU-a nisu uspjeli postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. Van Rompuy je tada predložio iznos od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji.
>> Hollande: Europa ne može biti samo zbroj država
Početak summita zakazan za 15,00 sati, pomaknut je najprije za dva i pol sata, a nešto kasnije za još jedan sat kako bi se dobilo na vremenu za doradu kompromisnog prijedloga, za 'fino podešavanje' iznosa koje će Van Rompuy staviti na stol čelnicima zemalja članica na summitu.
Prema posljednjim, neslužbenim informacijama, spominje se mogućnost da Van Rompuy predloži iznos od oko 960 milijardi eura u preuzetim obvezama, a u stvarnim plaćanjima oko 929 milijardi eura. Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja i iznos u stvarnim plaćanjima je u uvijek manji.
Te brojke, za koje još nema službene potvrde, znatno su manje u odnosu na Van Rompuyev zadnji prijedlog - 13 milijardi manje u obvezama, a 30 milijardi u stvarnim plaćanjima. Van Rompuyev prijedlog iz studenoga znatno je manji je od prijedloga Europske komisije, koja je predložila 1033 milijarde eura u preuzetim obvezama.
Za dogovor je potreban konsenzus svih zemalja članica te pristanak Europskog parlamenta, koji je otvoreno zaprijetio da će odbiti svaki prijedlog o većem rezanju u odnosu na zadnji Van Rompuyev prijedlog.
S drastičnim rezanjem ne slažu se ni zemlje, okupljene u neformalnoj skupini 'prijatelji kohezije', u kojoj je i Hrvatska. Rezanju sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku, na koju otpada oko 40 posto proračuna, snažno se protivi Francuska, koja je najveći korisnik poljoprivrednih subvencija.
Francuski predsjednik Francois Hollande je zaprijetio da neće biti dogovora koji bi išao na štetu poljoprivrede i poticaja za gospadarski rast.Vetom je zaprijetio i češki premijer Petr Nečas ako prijedlog proračuna bude neprihvatljiv.
Prema svim procjenama, proračun za razdoboblje 2014-2020 u svakom će slučaju biti manji od proračuna za sadašnje proračunsko razdoblje 2007-2013, koji iznosi preko 1000 milijardi eura. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
