Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Američki predsjednik Barack Obama dolaskom u Tallinn na sastanak s liderima baltičkih članica NATO-a želi jasno poručiti Rusiji da ne dira Baltik, a Europi da mu je važna te uoči summita Sjevernoatlantskog saveza pozvati sve članice da se ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja za troškove obrane.


Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamošnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite, Barack Obama želi podsjetiti da baltičke zemlje od Zapada više nisu odijeljene Željeznom zavjesom Hladnoga rata.

Vezani članci Ruski predsjednik Vladimir Putin Putin silno želi ostati na vlasti i građanima nudi ''milijun nagrada'': Stanovi, automobili... a moraju učiniti samo jedno Ruski predsjednik Vladimir Putin Rusi grade novi grad na krajnjem istoku: Putin otkrio ime novog industrijskog centra s 300 tisuća stanovnika

Time će simbolički istaknuti Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeći od mušketirskog gesla "Svi za jednoga, jedan za sve" propisuje da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve ostale.

'Došao je veliki rat! Gubici će se brojati u desecima tisuća mrtvih'

U Europi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava mišljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, već i NATO-u. Putin bi silno želio "diskreditirati cijeli NATO" barem jednim napadom na njezinu najslabiju članicu i tako pokazati da je Članak 5 tek šuplja priča, misli analitičar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, piše agencija AFP.

Obama, koji će u Estoniju stići u utorak navečer i zadržati se manje od 24 sata, prošli je tjedan jasno rekao: "Želim da Estonci znaju da i mislimo ono što govorimo".

Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Države pojačale su svoju vojnu nazočnost u regiji, podsjeća njemačka agencija dpa. U travnju je SAD poslao 600 padobranaca na zajedničke vojne vježbe u Poljskoj i Baltiku i stacionirao 150 američkih vojnika u estonskoj zračnoj bazi. U lipnju je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojačao vojno brodovlje u Baltičkom i Crnom moru i Obama je za financiranje tih operacija od Kongresa zatražio 925 milijuna dolara.

Odlaskom u Tallinn Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice koje ne smije prijeći i da je odlučan braniti saveznike nadahnjujući se govorom Johna F. Kennedyja koji je 1963., u jeku Hladnog rata u Berlinu poručio "Ich bin ein Berliner".

Obamin je posjet simboličan i po tomu što su tri baltičke zemlje, koje su pet desetljeća bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile 2004., nedavno obilježile četvrt stoljeća Baltičkog lanca. Bila je to mirna politička demonstracija 23. kolovoza 1989. kada se dva milijuna ljudi primilo za ruke u ljudskome lancu dugom 600 kilometara u tada još sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvi.

Ukrajina, međutim, nije članica NATO-a i Obama joj ne može priteći u pomoć, ali želi pokazati da je spreman "stati" uz nju. Rusko upletanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdržao nazvati "invazijom", no pred njim je teška zadaća kako primjereno odgovoriti, a da istodobno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kažu analitičari.

Ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka 18. rujna Obama će ugostiti u Bijeloj kući. NATO je prošli tjedan poručio Ukrajini da će biti spreman želi li ona pokrenuti postupak integracije u Savez. Vrata su otvorena svima koji žele pridonijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.

Obamina poruka Estoniji pripremit će dvodnevni summit 28 članica NATO-a i njihovih partnera što će se u četvrtak i petak održati u Newportu u Walesu. Put u Estoniju na neki je način i prekretnica u važnosti koju američka administracija pridaje Europi.

"Obama je previše zauzet i Europa dosad nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvažniji savez u pitanju sigurnosti - NATO", kaže Edward Lucas iz Centra za europsku političku analizu u Washingtonu.

Odabravši upravo malu Estoniju za svoj posjet, Obama će poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove obrane. SAD uplaćuje lavovski dio za zajedničku obranu, a Estonija je samo jedna od četiri članice koja je ostvarila cilj da izdvaja 2 posto svog BDP-a u obrambeni proračun. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook