Pozivajući se na dokumente koje je Norveška predala 2006., UN-ovo povjerenstvo za granice odobrilo je zahtjeve te skandinavske zemlje da se proširi na velike vodene prostore u Norveškome i Barentsovu moru te na Arktičkom oceanu.
Pročitajte i ovo
>> Tko je vlasnik arktičkog bogatstva?
'Sada to samo treba upisati u norveško pravo i proširenje našeg epikontinentalnog pojasa bit će stvarn', rekao je Rolf Einar Fife, direktor pravne službe norveškog ministarstva vanjskih poslova, prenosi agencija AFP.
Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. omogućuje obalnoj državi da proširi svoje pravo iskorištavanja prirodnih bogatstava za 200 do 250 milja ako može dokazati da tim proširenjem 'prirodno produljuje svoju kontinentalnu ravninu'.
Po novoj odrednici, tih 235.000 četvornih kilometara tri su četvrtine norveškog kopna, rekao je ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Stoere. 'To je kao sedam nogometnih igrališta' za svakog od 4,8 milijuna Norvežana, naglasio je ministar, prenosi agencija Reuters.
Sve države oko Arktika žele iskorištavati njegova prirodna bogatstva
Norveška je prva sjeverna zemlja koja je završila taj posao, a koliko je važan, pokazuje lanjsko službeno američko izvješće po kojemu su zalihe nafte i plina dostatne za trogodišnje svjetske potrebe, što je oko 90 milijarda barela.
Zbog globalnog zagrijavanja Arktik postaje sve pristupačniji. I ostale države oko Arktika: Rusija, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Danska preko Grenlanda nastoje iskorištavati prirodna bogatstava tog područja.
Rusija je 2007. postavila svoju zastavu u arktičkome podmorju na dubini od 4261 metra, u simboličnu posezanju za teritorijem. Danska tvrdi da je područje Sjevernog pola dansko, na koje ima pravo preko Grenlanda koji se proteže prema Rusiji.
