Nobelova nagrada za književnost Herti Mueller

U objašnjenju Kraljevske akademije u Stockholmu stoji kako Herta Mueller 'jezikom komprimiranim poput lirike i iskrenim kao u prozi, opisuje i analizira svijet razvlaštenih'.

Pročitajte i ovo 'Učinio život na zemlji boljim' Nobelova nagrada za književnost švedskom pjesniku Tomasu Transtromeru Nobelova nagrada za književnost pripala Doris Lessing

Herta Mueller rođena je 17. kolovoza 1953. u rumunjskom Banatu kao pripadnica njemačke manjine, u mjestu Nitzkydorf. Za vrijeme studija germanistike i rumunjske književnosti u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, a već je s prvim knjigama imala problema s cenzorima. Nedugo nakon toga otpuštena je s mjesta prevoditeljice u tvornici, jer je odbila suradnju s tajnom službom Securitate.

Pošto je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj, pa je 1987. sa suprugom emigrirala iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama.

Ispisala kroniku patnje i izoliranosti u totalitarnom sustavu

Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme diktature. Doživjevši mehanizme nasilja i represije Ceausescuova režima na vlastitoj koži, Mueller je u svojim knjigama katkad lakonski-sažeto, katkad lirski-nadrealistično ispisala kroniku patnje, izoliranosti i ugroženosti čovjeka u totalitarnom sustavu.

Četiri knjige prevedene su na engleski jezik. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj je izdavačka kuća OceanMore objavila romane 'Remen, prozor, orah i uže' i 'Da mi je danas bilo ne susresti sebe. Herta Müller jedna je od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko je nagrađivana, a za roman 'Remen, prozor, orah i uže' , među ostalim je nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin.

Mueller će dobiti i novčanu nagradu u iznosu od 10 milijuna švedskih kruna (oko 1,4 milijuna dolara). (Hina)