Piratska stranka (Stranka gusara, može i tako) do prije četiri godine nije ni postojala, no u subotu bi doista mogla preuzeti Island. Ne šalimo se, stranka upravo takvog naziva uživa zavidno povjerenje Islanđana, te posljednje izlazne ankete govore da bi gusari u subotu na općim izborima mogli doći na vlast.
Gusare prema spomenutim anketama podržava 22,6% stanovništva, više nego bilo koju drugu stranku, te taj podatak kristalno jasno dočarava koliko se islandski narod zasitio političkoga mainstreama.
Tko su ti gusari i što žele
Stranku je 24. studenog 2012. godine osnovala Birgitta Jónsdóttir, web dizajnerica i nekadašnja aktivistica vezana uz WikiLeaks. Inspiraciju je našla u starijoj "švedskoj sestri" stvorenoj u siječnju 2006. godine, koju je osmislio Richard Falkvinge u namjeri da provede reformu internetskih autorskih prava.
Tako stoji i na stranici stranke, na kojoj se u nastavku ističe da "pirati" danas djeluju u više od 60 država te da je osnova njihovog političkoga djelovanja zaštita i poboljšanje ljudskih prava, što uključuje slobodu govora i pravo na privatnost.
"Temeljna načela islandske Piratske stranke su borba za izravnu demokraciju, transparentnost, građanska prava, pravo na samoodređenje, javni pristup informacijama i odgovorno donošenje odluka", stoji između ostalog u programu stranke, u kojoj odlučno odbijaju ideju o pripadnosti ljevici ili desnici.
Dapače, gusari sebe opisuju kao radikalni pokret koji kombinira najbolje iz ideološki suprotstavljenih političkih spektara, odnosno kao početak reforme koju, tako barem vjeruju, zapadnjačka demokracija očajno treba.
"Nismo tu da bismo preuzeli vlast, već da bismo je distribuirali. Želja nam je urediti sistem tako da građani imaju daleko veći upliv u demokratske procese, navode pirati, koji Island žele pretvoriti u, tako najavljuju, "Švicarsku od bitova", zemlju oslobođenu od digitalnog njuškanja.
Također, pobijede li na izborima, Edwardu Snowdenu misle ponuditi novi dom, dok je za njih pitanje ulaska u Europsku uniju nešto o čemu treba odlučivati narod putem referenduma.
Mogu li potrajati?
Podsjetimo, tek što se Island doveo u red nakon gospodarskog sloma 2008. godine i sukoba s bankama, državu je početkom travnja potresla još jedna velika afera.
Tada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson podnio ostavku jer je spomenut u Panamskim dokumentima, odnosno u kontekstu skrivanja novca u poreznim oazama.
Upravo stoga analitičari vjeruju da pirati jašu na valu novog populizma, odnosno na valu nepovjerenja u klasične, tradicionalne političare.
Je li tome doista tako, hoće li "pirati" s vremenom ipak nestati s scene otkrit će nam budućnost, sadašnjost govori da bez njih nove vlade neće biti, sve da ih u posljednji trenutak i pretekne Stranka za nezavisnost koja prema anketama uživa oko 20% podrške birača.
A možda je i stvarno došlo vrijeme za temeljite promjene, za neki novi poredak. Birgitta Jónsdóttir u to silno vjeruje, prema njezinim riječima sve se strukture urušavaju, bez obzira govorimo li o edukacijskim, monetarnim, korporacijskim, političkim...
-
DRAMATIČNA BORBA KOD OMIŠAVlasnik kafića kod kojeg je krenula buktinja: "U sekundi je planulo. Žena je vidjela, to je bilo namjerno"
-
Izvanredno stanje u EngleskojVlak sa 150 putnika iskočio iz tračnica: Ima ozlijeđenih, ljudi ostali zarobljeni
-
PAKAO NA JUGUFOTO/VIDEO Vatrena stihija kod Omiša pod kontrolom, u pomoć stigli i vatrogasci iz kontinentalne Hrvatske
