U većini zemalja Božić je vrijeme za tradiciju, obitelj i hranu, a u raznim dijelovima svijeta postoje i razni zanimljivi božićni običaji.
Mnogi Božić provedu uz omiljeni božićni film, a na toj ljestvici visoko stoji Sam u kući, najuspješniji blagdanski film svih vremena. Činjenice o tom filmu mogle bi vas iznenaditi, a OVDJE možete pročitati o 15 zanimljivosti o tom popularnom božićnom filmu što bi vam moglo i pomoći kad OVDJE provjerite znanje o njemu.
Premda ga malo ljudi slavi u zemlji na Dalekom istoku, ali ih je kao i u slučaju slavlja nekih drugih zapadnjačkih praznika sve više, one japanske obitelji koje to čine Božić od 70-ih godina proslavljaju u KFC-u. Procjenjuje se da svake godine više od tri milijuna obitelji čeka u dugim redovima da pojedu KFC božićni ručak ili večeru, a ponuda uključuje party košare.
Neki bi rekli da Finci svojim načinom proslave baš i ne odaju dojam da je riječ o nekom posebnom danu, naime, u Finskoj je običaj da se obitelj za Božić zagrije u sauni. S obzirom na brojne poslastice tijekom božićne večere i činjenicu da se sauniranje smatra odličnim načinom čišćenja, ovaj običaj je dodatno važan na ovaj svečani dan.
Njihovi susjedi Norvežani pak vjeruju da se Badnjak poklapa s dolaskom zlih duhova i vještica koje izlaze i traže svoje metle pa ih mnogi prije spavanja sakriju, a muškarci pucaju iz puške kako bi uplašili vještice.
No kad smo već kod vještica, zanimljivo je da se u pojedinim dijelovima Italije vjeruje kako poklone na Božić ne donosi djedica iz Laponije već dobra vještica La Befana.
Pauk za sreću
Teško da bi Ukrajinci mogli i zamisliti bolji dar od mira s obzirom na rat koji vlada u toj zemlji, a u tome im barem malo olakšanje donosi i tradicija koja potječe iz stare priče o siromašnoj ženi koja si nije mogla priuštiti da ukrasi svoje drvce i probudila se na božićno jutro te je otkrila da ga je pauk prekrio veličanstvenom, svjetlucavom mrežom.
Danas se ovaj običaj zapravo prakticira za dobru sreću pa tako Ukrajinci na božićno drvce skrivaju umjetnog pauka i mrežu, a onoga tko ih pronađe, vjeruje se, čeka sreća.
Od 16. do 24. prosinca u venezuelanskom gradu Caracasu stanovnici u ranim jutarnjim satima posjećuju crkve na koturaljkama i rolama, a ta je tradicija, vjerojatno nastala kao alternativa sanjkanju, postala toliko popularna da su vlasti morale zatvoriti ulice kako bi svi mogli sigurno rolati.
U Španjolskoj, Italiji i južnoj Francuskoj za Božić skrivaju "El Caganera" - u prijevodu "seratora", figuricu koja obavlja veliku nuždu, a simbol je plodnosti zemlje i prosperiteta. Mještani u Kataloniji izrađuju figurice od drva kojima crtaju lice, a dva tjedna ih "hrane voćem, orašastim plodovima i slatkišima. Na Badnjak cijela obitelj mlati te drvene figure štapovima i pjeva tradicionalnu pjesmu čiji stihovi u prijevodu glase "ako ne sereš dobro, tući ću te štapom" sve dok drvena figura ne izbaci sve svoje poslastice.
Bacanje cipela, paljenje vraga
I nije tu kraj neobičnim božićnim običajima, naime, na Badnjak neudane Čehinje stoje leđima okrenute vratima i prebacuju jednu od svojih cipela preko ramena. Ako padne s nožnim prstom okrenutim prema vratima, to znači da će se vjenčati u roku od godinu dana.
U Gvatemali pale vraga, što je dodatak tradiciji koja datira još iz kolonijalnih vremena dok su bogati ukrasili okućnicu lampionima kako bi proslavili Bezgrešno začeće. Oni koji si nisu mogli priuštiti lampione stvorili su vlastitu metodu obilježavanja dana. U gvatemalskoj kulturi se vjeruje da se vrag i drugi zli duhovi mogu sakriti u mračnim i neurednim dijelovima tvog doma.
Svake godine 7. prosinca, Gvatemalci čiste svoje kuće i spaljuju sve smeće kako bi očistili svoje domove i imali čist i uredan dom za novu godinu. Spaljivanje vraga je nešto noviji dodatak ovoj tradiciji. Simbolizira novi početak nove godine, ali i osjećaj moći i dobra koja pobjeđuju zlo.
Blagdanski jelovnik za pamćenje
Poseban božićni jelovnik dolazi s najvećeg otoka na svijetu, naime, mještani Grenlanda poslužuju posebno jelo pod nazivom "mattak" napravljeno od kitove kože. S obzirom na to da je mattak pretežak za žvakanje, obično se proguta cijeli, a maju i "kiviak" - sirovo meso njorki fermentirano u koži tuljana. Ova mala ptica omotava se u kožu od tuljana i potom zakopava u zemlju i otkopava neposredno pred Božić te se jede djelomično raspadnuto meso. Oba jela se smatra delicijama.
Baš kao i pržene gusjenice od carskog moljca - vrlo hranjive jer su bogate proteinima i ukusne, a u Južnoj Africi su glavno blagdansko jelo. Ovi kukci se skupljaju tijekom zime pa se savršeno slažu s Božićem, a jede iih se kao hrskavi prilog ili kuhane s rajčicama i umakom.
I Hrvatska ima svoje zanimljive božićne običaje, no neki su gotovo nestali, a čemu je riječ, više pročitajte OVDJE.
