Saslušanja pred najvišim australskim sudom trajat će dva dana i preispitat će ima li Australija pravo sudjelovati u zatočenju tražitelja azila izvan granica svoje zemlje što je okosnica njezina imigrantske politike već pet godina.
Pročitajte i ovo
Tražitelji azila već su dugo jedno od najspornijih pitanja na australskoj političkoj sceni iako njihov broj nikad nije dosezao one koji se danas bilježe na području Europe u koju dolaze s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.
Australske vlasti onemogućavaju tražitelje azila da se dokopaju te zemlje i njihove brodove vraćaju u Indoneziju, iz koje najčešće dolaze, a one koje ne mogu vratiti u zemlju iz koje su stigli odvoze u logore na siromašnijim pacifičkim otočnim državama Papui Novoj Gvineji i Nauru.
Teški uvjeti u tim logorima, uključujući sustavno zlostavljanje djece, snažno kritiziraju Ujedinjeni narodi i međunarodne humanitarne udruge.
20 TISUĆA LJUDI NA ULICAMA Vikali su da ne žele živjeti u Danskoj, a evo i zbog čega
Slučaj je završio pred sudom kada ga je pokrenula nevladina udruga u ime trudne tražiteljice azila iz Bangladeša. Ona je dovedena u Australiju s Naurua zbog zdravstvenih problema a sada ju se prisilno vraća tamo s djetetom.
"Ta žena ima 10-mjesečnu bebu i želi izgraditi svoj život negdje na sigurnom gdje može sigurno nastaviti živjeti. Potpuno je jasno da to nije moguće na Nauruu", kazao je Daniel Webb, direktor pravnih poslova u Human Rights Law Centre.
Nauru je iznenada u ponedjeljak objavio da je svim tražiteljima azila dozvoljeno slobodno kretanje po otoku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
