Nema pravde ni odštete za žrtve silovanja

Tijekom rata, tisuće žena i djevojčica bile su silovane, često ekstremno brutalno; mnoge su držane u logorima, hotelima i privatnim kućama gdje su bile seksualno iskorištavane. Mnoge su žene i djevojčice ubijene. Do danas, žrtvama koje su preživjele te zločine onemogućen je pristup pravdi. Odgovorni za njihove patnje, pripadnici vojske, policije, paravojnih skupina slobodno šeću. Neki i dalje obnašaju vlast u istoj zajednici u kojoj žive njihove žrtve', rekao je Nicola Duckworth, direktorica Programa AI-a za Europu i središnju Aziju.

Pročitajte i ovo Pravosudna drama Dnevnik Nove TV pitao EPPO je li mu Laptoš prijavila prijetnje i može li potvrditi da informacije nisu curile iz njegova ureda "Sramota za Hrvatsku" Predsjednik napao DORH: "Ova odluka potvrđuje zašto je Plenković ugurao Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika"

Vlasti dužne osigurati istragu

'Vlasti (BiH) moraju osigurati cjelovite istrage koje će dovesti do progona počinitelja ratnih zločina i seksualnih zločina', piše ta organizacija za sjedištem u Londonu na internetskim stranicama. Četrnaest godina poslije rata, vlasti su dužne žrtvama osigurati odštetu za pretrpljeni zločin, ali i odštetu zbog kršenja njihovih prava, navodi se u izvješću naslovljenom 'Čija pravda? Žene BiH još čekaju'. Silovanje je i dalje tabu tema u društvu u kojem će žena zločin radije prešutjeti nego se izložiti stigmatiziranju, navodi se.

U usporedbi s drugim žrtvama rata žene koje su trpjele seksualno nasilje 'diskriminirane su u ostvarenju svojih socijalnih prava' te zbog složenog pravosudnog i socijalnog sustava u toj zemlji. Svjedočanstva citirana u izvješću otkrivaju psihološka oštećenja i rezignaciju žrtvava silovanja koje psihološku pomoć mogu dobiti tek od nevladinih udruga, a one imaju vrlo ograničena sredstva. Tisuće silovanih žena izgubile su i članove obitelji, mnoge su bez posla upravo zato što su u lošem psihološkom stanju, a zato što nemaju stabilnih prihoda žive u siromaštvu i ne mogu kupiti potrebne lijekove.

Amnesty poziva vladu da zajedno s nevladinim udrugama izradi cjelovitu strategiju za pomoć žrtvama koja bi uključila i primjerenu mirovinu, pomoć pri zapošljavanju i najviše standarde zdravstvene skrbi. Statistike o silovanjima i seksualnim zločinima počinjenima tijekom rata ne postoje, a prema procjeni Vijeća Europe bilo je oko 20.000 takvih žrtava. Međunarodni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) progoni i počinitelje zločina teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava, što uključuje i seksualno nasilje. No, dosad je ICTY izrekao manji broj kazni za zločin silovanja, a u samoj BiH od 2005., djeluje Sud za ratne zločine koji istražuje i goni zločine koje ne može procesuirati haaški tribunal. Do danas je samo 12 muškaraca osuđeno za zločine seksualnog nasilja. (Hina)