Nema pravde ni odštete za žrtve silovanja

Tijekom rata, tisuće žena i djevojčica bile su silovane, često ekstremno brutalno; mnoge su držane u logorima, hotelima i privatnim kućama gdje su bile seksualno iskorištavane. Mnoge su žene i djevojčice ubijene. Do danas, žrtvama koje su preživjele te zločine onemogućen je pristup pravdi. Odgovorni za njihove patnje, pripadnici vojske, policije, paravojnih skupina slobodno šeću. Neki i dalje obnašaju vlast u istoj zajednici u kojoj žive njihove žrtve', rekao je Nicola Duckworth, direktorica Programa AI-a za Europu i središnju Aziju.

Pročitajte i ovo Važni tragovi Novi detalji istrage ubojstva malene Danke: "To je ključno za ovaj slučaj, ali postoji jedan problem..." U problemu Niti jedna tiskara u BiH ne želi tiskati glasačke listiće za izbore

Vlasti dužne osigurati istragu

'Vlasti (BiH) moraju osigurati cjelovite istrage koje će dovesti do progona počinitelja ratnih zločina i seksualnih zločina', piše ta organizacija za sjedištem u Londonu na internetskim stranicama. Četrnaest godina poslije rata, vlasti su dužne žrtvama osigurati odštetu za pretrpljeni zločin, ali i odštetu zbog kršenja njihovih prava, navodi se u izvješću naslovljenom 'Čija pravda? Žene BiH još čekaju'. Silovanje je i dalje tabu tema u društvu u kojem će žena zločin radije prešutjeti nego se izložiti stigmatiziranju, navodi se.

U usporedbi s drugim žrtvama rata žene koje su trpjele seksualno nasilje 'diskriminirane su u ostvarenju svojih socijalnih prava' te zbog složenog pravosudnog i socijalnog sustava u toj zemlji. Svjedočanstva citirana u izvješću otkrivaju psihološka oštećenja i rezignaciju žrtvava silovanja koje psihološku pomoć mogu dobiti tek od nevladinih udruga, a one imaju vrlo ograničena sredstva. Tisuće silovanih žena izgubile su i članove obitelji, mnoge su bez posla upravo zato što su u lošem psihološkom stanju, a zato što nemaju stabilnih prihoda žive u siromaštvu i ne mogu kupiti potrebne lijekove.

Amnesty poziva vladu da zajedno s nevladinim udrugama izradi cjelovitu strategiju za pomoć žrtvama koja bi uključila i primjerenu mirovinu, pomoć pri zapošljavanju i najviše standarde zdravstvene skrbi. Statistike o silovanjima i seksualnim zločinima počinjenima tijekom rata ne postoje, a prema procjeni Vijeća Europe bilo je oko 20.000 takvih žrtava. Međunarodni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) progoni i počinitelje zločina teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava, što uključuje i seksualno nasilje. No, dosad je ICTY izrekao manji broj kazni za zločin silovanja, a u samoj BiH od 2005., djeluje Sud za ratne zločine koji istražuje i goni zločine koje ne može procesuirati haaški tribunal. Do danas je samo 12 muškaraca osuđeno za zločine seksualnog nasilja. (Hina)