Iranske vlasti provele su niz uhićenja i pogubile više ljudi osumnjičenih za veze s izraelskim obavještajnim agencijama, nakon nedavnog rata između dviju zemalja. Objavili su da je riječ o “neviđenoj infiltraciji izraelskih agenata u iranske sigurnosne službe“.
Iranske vlasti sumnjaju da su informacije koje su agenti dostavili Izraelu odigrale bitnu ulogu u nizu visokoprofiliranih atentata tijekom sukoba. To je uključivalo ciljana ubojstva visokih zapovjednika i nuklearnih znanstvenika. Zbog preciznih napada, vlasti su “ciljale“ sve osumnjičene za suradnju sa stranim obavještajnim službama u svrhu navodne zaštite nacionalne sigurnosti, ali mnogi se boje da je riječ o načinu zastrašivanja i ušutkavanja stanovništva.
Tijekom 12-dnevnog sukoba, iranske vlasti pogubile su tri osobe optužene za špijunažu za Izrael. U srijedu, samo dan nakon primirja, još tri osobe pogubljene su pod sličnim optužbama, a navodno je uhićeno i 700 osumnjičenika.
Državna televizija emitirala je navodna priznanja pritvorenika o suradnji s Mossadom, dok su aktivisti i udruge za ljudska prava zabrinuti zbog "dugogodišnje iranske prakse iznuđivanja prisilnih priznanja i nepravednih suđenja“.
Iransko ministarstvo obavještajnih službi tvrdi da vodi "nemilosrdnu bitku" protiv, kako ih naziva, zapadnih i izraelskih obavještajnih mreža - uključujući CIA-u, Mossad i MI6, izvještava BBC.
Pojačali pritisak na medije
Neki Iranci dobili su SMS upozorenja od iranskog ministarstva obavještajnih službi u kojima im se prijeti kaznenim progonom jer su njihovi telefonski brojevi pojavili na stranicama društvenih mreža vezanim uz Izrael. Pojačali su i pritisak na novinare, a prema Iran Internationalu, IRGC je pritvorio majku, oca i brata jedne od TV voditeljica u Teheranu kako bi je prisilio da da ostavku zbog izvještavanju o iransko-izraelskom sukobu.
Također su novinare označili kao "mohareb", izraz koji znači "onaj koji ratuje protiv Boga" - optužba koja, prema iranskom zakonu, može rezultirati smrtnom kaznom. Manoto TV izvijestio je o sličnim incidentima, uključujući prijetnje obiteljima zaposlenika uz optužbe poput "neprijateljstva protiv Boga" i špijunaže - oba kaznena djela kažnjiva smrtnim posljedicama prema iranskom zakonu.
Sigurnosne snage također su pritvorile desetke aktivista, pisaca i umjetnika, u mnogim slučajevima bez formalnih optužnica. Ove akcije sugeriraju širu kampanju usmjerenu ne samo na trenutne aktiviste već i na one povezane s prethodnim valovima neslaganja.
Tijekom rata, iranska vlada je ozbiljno ograničila pristup internetu, koji još uvijek nije u potpunosti vraćen. Osim toga, većina društvenih mreža poput Instagrama, Telegrama, X-a i YouTubea, kao i web stranice s vijestima poput BBC Persian, dugo su blokirane u Iranu i može im se pristupiti samo uz VPN.
Mnogi se boje da bi se, zbog trenutno oslabljenog međunarodnog položaja Irana, vlasti mogle ponovno okrenuti prema unutra, pribjegavajući masovnim uhićenjima, pogubljenjima i represiji.
Kritičari su spomenuli i 1988., kada je tisuće političkih zatvorenika, od kojih su mnogi već služili kazne, pogubljeno nakon kratkih, tajnih suđenja koje su vodile takozvane "komisije smrti". Većina žrtava pokopana je u neoznačenim masovnim grobnicama.
