Indijski okrug Banda (Uttar Pradesh) tjednima je na vrhu ljestvice najtoplijih mjesta u zemlji s temperaturama od 47 do 49 stupnjeva.
Znanstvenici upozoravaju da sječa šuma, betonizacija i isušivanje rijeke Ken stvaraju opasnu kombinaciju vlage i žege, no više od dva milijuna stanovnika – uglavnom poljoprivrednika i radnika na otvorenom – nema izbora nego reorganizirati život zbog ekstremne vrućine, piše BBC.
Cijeli okrug sada živi po skraćenom i pomaknutom rasporedu. Tržnice povrća koje su nekada radile do kasnog jutra sada se zatvaraju već oko 8 sati jer vrućina iscrpljuje ljude i uništava robu.
"Pogledajte sunce. Tek je 6:15 ujutro, a osjećaj je kao da je 8 ili 9 sati. Kutija rajčica mora se prodati danas ili sutra. Na ovakvom vremenu neće opstati", objašnjava trgovac Himanshu.
Kontinuirana vrućina
Slično preživljavaju i građevinski radnici. Zidar Pappu Verma radi dvokratno – rano ujutro pa kasno popodne, zbog čega mu se radni dan rasteže na 13 sati:
"Bilo da radite neprekidno na suncu ili pravite stanke, plaća je ista. Ali ovako se spašavam od glavobolje. U suprotnom, sve što zaradim otišlo bi na lijekove."
Prema riječima meteorologa Dinesha Saha, u okrugu Banda i prije su se bilježile temperature od 48-49 stupnjeva. U 2024. godini živa je dosegnula 49 stupnjeva dva dana zaredom. Ali ono što je ovogodišnju ljetnu epizodu učinilo neobičnom jest njezin kontinuitet.
"Osam ili devet dana zaredom temperature od 47-48 stupnjeva trajale su bez prekida", rekao je on. "To je ono što je novo."
Vrućina se zadržava dugo nakon zalaska sunca.
"Čini se kao da jutra i noći više ne postoje", rekao je Sah.
U 7 ili 8 sati ujutro već se osjeća žega kao u podne. Noćne temperature ostaju oko 30 stupnjeva. Rezultat toga je stanovništvo koje se nikada ne uspijeva potpuno rashladiti.
Teret koji najviše pogađa siromašne
Dok lokalne bolnice pune djeca i stariji pacijenti s dehidracijom, najteže je onima koji nemaju luksuz rada u zatvorenom ili rashladne uređaje. Radnice na cesti u podne zaklon traže doslovno ispod podvozja kamiona cisterni, jedući samo kruh i luk jer bi se kuhano povrće odmah pokvarilo.
"Siromašni ljudi nemaju luksuz brinuti se zbog vrućine", kratko sažima radnica Shanti Devi.
U okolnim selima situacija je još dramatičnija jer vlada i nestašica pitke vode. Mlada Kranti (18) provodi po pet sati dnevno na užarenom suncu čekajući u redu pred jedinim bunarom, a spas od žege traži u krošnjama drveća:
"Nemamo rashladne uređaje ni klime. Za nas tu ulogu igra drveće."
Iako su povremeni pljuskovi donijeli kratkotrajno olakšanje, stručnjaci upozoravaju da te promjene u Bandi više nisu privremena prilagodba, već nova i smrtonosna stvarnost koja najviše pogađa one najranjivije.
