Bivše komunističke zemlje koje su u eurozonu ušle po cijenu dugogodišnjih mjera štednje i bolnih reforma, nemaju puno simpatija za prezaduženu Grčku napominjući čak da bi eurozona mogla bez teškoća preživjeti "grexit", izlazak Grčke iz eurozone.


Grčka vlada je u četvrtak poslala zahtjev za produljenje dogovora o financijskoj pomoći koji bi se trebao proučiti na sastanku euroskupine u petak u Bruxellesu.

Vezani članci Papa Franjo (foto: AFP) Papa na Baltiku: Podrška zemljama na rubu Rusije Slika nije dostupna Hrvatska po nezaposlenosti druga na svijetu!

U razgovoru za Financial Times, predsjednik slovačke vlade Robert Fico glatko je odbio mogućnost bilo kakve daljnje pomoći njegove zemlje Grčkoj, rekavši da bi "mirno" prihvatio mogući izlazak Grčke iz eurozone (grexit).

"Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj", rekao je predsjednik slovačke lijeve vlade, dodajući da bi mu bilo "nemoguće rastumačiti javnosti da 'siromašna' Slovačka mora subvencionirati Grčku".

"Reći ljudima da moramo davati novac Grcima uz takve plaće i mirovine? To je nemoguće. Nemoguće", istaknuo je.

Slovačka, zemlja s 5,4 milijuna stanovnika, članica eurozone od 2009., još je u lipnju 2012. zaprijetila da će zatražiti izlazak Grčke iz eurozone ne bude li provodila mjere štednje u zamjenu za međunarodnu pomoć koja je tu zemlju spasila od stečaja.

Estonija, baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, misli da izlazak Grčke iz eurozone ne bi znatnije utjecao na europsku valutu koja je u boljoj formi nego na početku grčke dužničke krize.

"Eurozona je sigurno stabilnija i snažnija nego prije pet godina pa mogućnost izlaska jedne članice ne bi trebala imati veći utjecaj" na nju, rekla je estonska ministrica financija Maris Lauri.

Njemačka ublažila retoriku, Grčka bi mogla tražiti summit EU

Estonija, bivša sovjetska republika, ušla je u eurozonu 2011., prije Latvije (2014.) i Litve (u siječnju 2015.). Estonija, koju je kriza pogodila 2008. i 2009., uspjela se oporaviti zahvaljujući neviđenim mjerama štednje. Tri baltičke zemlje trenutačno ostvaruju gospodarski rast od 3 posto.

Latvijski ministar financija Janis Reirs drži da se "suradnja s Grčkom može temeljiti samo na postojećem programu financijske pomoći uz jasne uvjete".

Samo "temeljite strukturne reforme" mogu spasiti Grčku, ocjenjuje pak Andris Strazds, ekonomist u latvijskoj središnjoj banci.

"Grčka vlada se ponaša kao direktor neuspješnog socijalističkog poduzeća, tražeći ublažavanje proračunskih obveza", rekao je za AFP.

To mišljenje dijeli i litavski premijer Andrius Kubilius koji se u 2009. odrekao 25 posto svoje plaće.

"Politika štednje je jedino rješenje za nas i ne vidim zašto je Grci ne bi provodili", rekao je za AFP upozorivši da je grčki "populizam" opasan za Europu.

 

Postignut dogovor između eurozone i Grčke

Članice eurozone postigle su u petak navečer sporazum o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj za još četiri mjeseca.

Sporazum je postignut na izvanrednom sastanku europskupine, koja okuplja ministre financija 19 zemalja eurozone. To je bio treći sastanak u zadnjih 10 dana na kojima se pokušava pronaći kompromis s Grčkom.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor je postignut nakon niza zasebnih sastanaka u kojima su sudjelovali ključni čimbenici - njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, grčki ministar Janis Varufakis, predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici. Nakon toga to je potvrđeno na sastanku svih 19 ministara financija.

Po tim izvorima, sporazum predviđa da Grčka do ponedjeljka podastre euroskupini dokument u koje će navesti sve mjere koje planira poduzeti do kraja programa financijske pomoći i kojim će preuzeti obvezu da ih i provede.

Dogovor otklanja neposrednu opasnost da Grčka ostane bez novaca početkom sljedećeg mjeseca, kada istječe sadašnji program.

 

Merkel i Hollande kažu da Grčka treba ostati u eurozoni

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande izjavili su u petak da bi Grčka trebala ostati u eurozoni.

"Njemački i francuski političari žele svim silama da Grčka ostane u eurozoni. Grčki građani podnijeli su velike žrtve da se to dogodi", rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s Hollandeom u Parizu, prenosi dpa.

"Treba riješiti puno tehničkih pitanja", dodala je govoreći o sastanku ministara financija eurozone u petak u Bruxellesu. "Potrebna su značajna poboljšanja u sadržaju onoga o čemu se razgovara kako bi o tome mogli glasovati u Bundestagu, primjerice idući tjedan", rekla je Merkel.

"Grčka je u eurozoni i trebala bi ostati u eurozoni", istaknuo je Hollande. "Treba učiniti sve za jaču koheziju eurozone", dodao je, navodi njemačkla novinska agencija.

Prema Reuetersu, Hollande je grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu obećao da će s Merkel pokušati naći rješenje.

Ministri financija eurozone ustraju da Grčka, koja je uputila pismo sa zahtjevom za produžetkom financiranja, nadopuni pismo jamstvima da će se držati strogih uvjeta iz postojećeg paketa međunarodne pomoći. No, Grčka je odlučna ukinuti drastične mjere štednje kako bi oživjela gospodarstvo. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook