Mirsad Kandić, 36-godišnjak, podrijetlom s Kosova, koji je imao američku zelenu kartu, na sudu u New Yorku izjavio je da se ne osjeća krivim. Akcija njegova hvatanja u BiH trajala je nekoliko mjeseci, a istraga se nastavlja.
Pročitajte i ovo
Jedan od najtraženijih terorista na svijetu lociran je i uhićen u Sarajevu, i to još prije četiri mjeseca. Sada je i izručen Sjedinjenim Državama.
Mirsad Kandić rođen je na Kosovu, a živio je u Americi. Napustio je SAD i pridružio se terorističkoj skupini Islamska država. Sebe je nazivao šefom granice između Turske i Sirije. Bio je glavni u obavještajnoj službi terorističke grupe. Pronalazio je, vrbovao i provjeravao osobe koje su se pridruživale teroristima, bio je zadužen i za opskrbu te izradu oružja.
Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, kaže da je Kandić bio mozak te terorističke organizacije. "Imao je preko deset raznih identiteta i zadnji je put u BiH ušao sa falsificiranom putnom ispravom na ime Ivana Popovića", kaže Mektić.
Nakon Kandićeva izručenja nastavlja se istraga kako bi se utvrdilo tko mu je pomagao. Vlasti susjedne države sigurne su kako on nije gradio mrežu u BiH, već se skrivao. Takvo mišljenje dijeli i Mate Azinović, stručnjak za terorizam.
"Mislim da on ovdje nije imao neke izravne pomagače, istraga će to, naravno, pokazati. Milsim da je imao jednu osobu s kojom je bio u privatnim odnosima, ali da zapravo ništa iz njegovih aktivnosti, odnosno iz nedostatka aktivnosti, jer je bio potpuno neaktivan ovdje, ne sugerira da je on u bilo kojem trenutku ovdje bio aktivan ili da je predstavljao opasnost za bilo koga od nas", kaže Azinović.
Kandić je više puta odlazio u Raku, u Siriju, iz koje su nedavno istjerani teroristi. Kako gube teritorij na području Iraka i Sirije, dio njih koji je stigao iz drugih država mogao bi se vratiti kući.
Prema američkom Soufan Centru najviše je stranaca u takozvanu Islamsku državu otišlo iz zemalja bivšeg SSSR-a (8717), potom s Bliskog istoka (7054), iz Zapadne Europe (5718), zemalja Magreba (5319), južne i jugoistočne Azije (1568) i 845 s Balkana, odnosno iz BIH, Kosova, Makedonije i Albanije.
