Mir na Bliskom istoku glavno pitanje izraelskih izbora

Pročitajte i ovo priopćenje suda Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Benjamina Netanyahua Smrt šestero talaca Izrael žestoko zaprijetio: "Progonit ćemo vas, uhvatit ćemo vas i nećemo vam ostati dužni"

Prijevremeni izbori održavaju se zbog toga što je sadašnji premijer Ehud Olmert, pritisnut brojnim skandalima i tužbama zbog korupcije, podnio ostavku na mjesto čelnika stranke Kadima, a njegova nasljedica Tzipi Livni nije uspjela formirati koalicijsku vladu. Redovni izbori trebali su se održati 2010. godine.

Prema svim predizbornim anketama najveća bitka vodit će se između Kadime (koju predvodi sadašnja ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni), Likuda (s nekadašnjim premijerom Benyaminom Netanyahuom) i Laburističke stranke (na čelu s ministrom obrane Ehudom Barakom). Prema posljednjim ispitivanjima javnog mišljenja, na izborima će tijesno pobijediti Likud, a desni blok lako će pobijediti ljevicu.

Oko pet milijuna Izraelaca s pravom glasa u utorak će na 8.280 biračkih mjesta glasati između kandidata s 34 stranačke liste, a čitavo područje Izraela predstavlja jednu izbornu jedinicu. Popis stranaka uključuje i veliki broj novih političkih stranka, uključujući i stranku Koah Lehashpia (Snaga utjecaja), prvu izraelsku stranku osoba s tjelesnim invaliditetom, stranku mladih Tzabar i stranku Isrealim, čija je politička platforma promjena izbornog sustava.

U utrku za novi Knesset ulazi i svih 12 stranaka sadašnjeg saziva parlamenta. Tri stranačke liste predstavljaju arapsku manjinu, koja predstavlja 18 posto stanovništva, ali okuplja samo 15 posto izbornog tijela zbog toga što je velik dio arapskog stanovništva mlađi od 18 godine. Arapske stranke još uvijek razmatraju mogućnost bojkota izraelskih izbora, zbog situacije u Pojasu Gazi. Neki analitičari smatraju da bi neizlazak arapskih birača mogao rezultirati time da jedna od tri arapske stranke ne prijeđe izborni prag, koji iznosi 2 posto, i izgubi svoje mjesto u Knessetu.

Nakon izbora, predsjednik Shimon Peres, čija je uloga uglavnom protokolarna, trebao bi povjeriti zadatak formiranja nove vlade predsjedniku stranke koja ima najveće šanse da u Knessetu dobije većinu. U pravilu, radi se o čelniku stranke koja je dobila najveći broj zastupničkih mjesta, ali može se raditi i o nekome drugome čija stranka ima najviše izgleda da oformi koaliciju s drugim strankama. Imenovani kandidat za premijera morat će u roku od 21 dana predstaviti svoju vladu Knessetu koji će ju potvrditi običnom većinom. 

Za izglasavanje nepovjerenja vlade, međutim, prema izraelskom zakonu, potrebna je apsolutna većina od 61 zastupnika. Izrael je osnovan 1948. godine i danas broji 6,98 milijuna stanovnika od čega 4,5 milijuna s pravom glasa. Do imenovanja nove vlade, sadašnja vlada ostaje na dužnosti i ima sva prava redovne vlade.