Mrkonjić je, u povodu sedme obljetnice od smrti Slobodana Miloševića u pritvoru Haaškog tribunala, posjetivši njegov grob u Požarevcu, istaknuo da prema bivšem šefu države i vođi SPS i dalje osjeća duboko poštovanje i doživljava ga kao povijesnu ličnost.
Mrkonjić je rekao kako je i ove godine došao iskazati poštovanje prema nekadašnjem predsjedniku SPS i ponovio prijašnju izjavu danu "Večernjim novostima" da nekadašnji predsjednik SRJ i Srbije zaslužuje ulicu, izvijestila je TV B92.
"Prema Miloševiću osjećam duboko poštovanje i prijateljske emocije. Smrt ga je preselila u povijest i kako godine prolaze, slika o njemu će biti sve bistrija i u široj javnosti. Nadam se da ću se jednog dana prošetati i nekom beogradskom ulicom koja će nositi njegovo ime", rekao je ranije Mrkonjić za "Večernje novosti".
Politički put Slobodana Miloševića
Milošević je u svibnju 1989. izabran za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Srbije, a na prvim višestranačkim izborima u prosincu 1990. izabran je za predsjednika Srbije. Od 27. srpnja iste godine pa do smrti bio je na čelu Socijalističke partije Srbije, nastale ujedinjenjem dotadašnjeg Saveza komunista Srbije i Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije. Od 1997. do listopada 2000. godine, kad je na izborima izgubio od Vojislava Koštunice, bio je predsjednik SR Jugoslavije.
>> Perišić: 'Nitko me neće izručiti Hrvatskoj, a sam neću otići'
Međunarodni kazneni sud sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY) optužio ga je 1999. za ratne zločine, a nova vlast u Beogradu uhitila ga je 1. travnja 2001. i 28. lipnja iste godine izručila Haagu, gdje se branio sam. Umro je 11. ožujka prije sedam godina u zatvorskoj ćeliji u Den Haagu od srčanog udara, a pokopan je u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu. Na sprovodu nije bila njegova supruga Mirjana Marković ni sin Marko, koji su u međuvremenu dobili azil u Rusiji, gdje i danas žive, niti kćer Marija, koja je tada živjela u Crnoj Gori.
Podijeljeno mišljenje o Miloševiću
U srbijanskoj javnosti i 13 godina nakon Miloševićeva svrgavanja s vlasti i sedam godina od njegove smrti i dalje vlada podijeljeno mišljenje o njegovu liku i djelu, od osuda za jednu od vodećih uloga u ratnim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine i optužbi za diktatorsku vladavinu u Srbiji i SRJ, do tvrdnji da je povijesna ličnost i da je svojom politikom nastojao zaštiti interese Srba na teritoriju bivše SFRJ.
Protiv članova njegove obitelji u Srbiji se i dalje vodi nekoliko kaznenih postupaka za djela od zloporaba do krijumčarenja, a unatoč međunarodnim tjeralicama za sinom Markom i suprugom Mirom, oni su u Rusiji dobili azil i nedostupni su srbijanskom pravosuđu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
