"Ne smijemo bježati od naše integracije sa Srbijom... Neka se (drugi) ljute koliko hoće. Mi imamo pravo na to", kazao je Dodik u govoru kojega je održao u Banjoj Luci gdje je tijekom dana nakon parade u kojoj su sudjelovali policajci upriličena svečana akademija u povodu obilježavanja 9. siječnja kao "dana RS" unatoč činjenici da je Ustavni sud BiH takav praznik proglasio neustavnim i ukinuo ga.
Pročitajte i ovo
Dodik je u svom govoru RS opisao kao "kršćansku republiku" koja ima svoj teritorij, tijela vlasti i narod "zagledan u Srbiju" te je najavio kako će taj narod jednog dana odlučiti o osamostaljenju sadašnjeg bosanskohercegovačkog entiteta. "Doći će vrijeme kada ćemo imati to pravo (na samoopredjeljenje)", kazao je Dodik.
Beograd će nastaviti podupirati Republiku Srpsku
Predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić koja je u Banju Luku doputovala zajedno s ministrima obrane Aleksandrom Vulinom i unutarnjih poslova Nebojšom Stefanovićem, najavila je tijekom akademije kako će Beograd nastaviti podupirati RS. "Ulazimo u još jednu eru potpore našem narodu u RS", kazala je Brnabić najavivši financijsku pomoć i za Srbe u drugim zemljama regije uključujući Hrvatsku.
Brnabić je ustvrdila kako je Srbija kao "matica Srba gdje god oni živjeli" sinonim za mir, stabilnost i sigurnost dodajući kako neće prekriženih ruku gledati što se zbiva u njezinom okruženju. "Srbija bez nepotrebnog ispričavanja provodi politiku podržavanja našeg naroda gdje god on živio", kazala je srbijanska premijerka koja je na proslavu 9. siječnja kao "dana RS" doputovala kao posebna izaslanica srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
9. siječnja 1992. godine na Palama su se okupili neki od zastupnika u skupštini tadašnje SR BiH i proglasili "srpsku republiku BiH" koja je kasnije preimenovana u RS. Ta je odluka bila rezultat nastojanja da se BiH po svaku cijenu zadrži u sastavu velike Srbije nakon raspada bivše SFRJ. Odmah po proglašenju te tvorevine paravojne postrojbe pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS) uz potporu tadašnje JNA počele su preuzimati vlast u svim dijelovima BiH u kojima su Srbi bili većinsko stanovništvo započevši progone Hrvata i Bošnjaka.
Pokušali spriječiti referendum o neovisnosti BiH
Nakon toga su nasiljem pokušali spriječiti provedbu referenduma o neovisnosti BiH što je bio izravni povod za otvoreni rat koji je uslijedio nakon 1. ožujka 1992. Vlasti u RS predvođene Dodikom već godinama uporno obilježavaju 9. siječnja kao dan entiteta unatoč pravorijeku Ustavnog suda koji je presudio da taj datum ne može biti u zakonu jer se jednostranim obilježavanjem siječanjskih zbivanja iz 1992. godine ugrožavaju Hrvati i Bošnjaci koji su uz Srbe jednakopravni konstitutivni narodi u RS-u.
Sud je u presudi ocijenio kako vlasti RS obilježavanjem 9. siječnja krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ustavni sud odlučio protiv 9. siječnja
Predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević istaknuo je u četvrtak kako nema nikakve dvojbe o tome što je taj sud presudio odlučujući o prizivima na sadržaj dva zakona koji su 9. siječnja definirali kao dan RS. Ustavni je sud, podsjetio je Knežević, ukinuo sporne zakonske odredbe i one više jednostavno ne postoje. "Odluka Ustavnog suda je izričita. Deveti siječnja ne može biti dan RS", kazao je Knežević u intervjuu za bosanskohercegovački javni servis BHT 1. Pojasnio je kako vlastima u Banjoj Luci nitko nije zabranio obilježavati dan entiteta ali je jasno da to više ne može biti 9. siječnja.
Stranka demokratske akcije (SDA) koja je dio vladajuće koalicije u BiH u četvrtak je oštro osudila obilježavanje 9. siječnja kao dana RS podsjećajući kako je to kazneno djelo jer znači nepoštivanje odluka Ustavnog suda. "Ustavni sud BiH jasno je rekao da taj datum ne može biti dan ovog entiteta. RS je samo entitet u okviru države Bosne i Hercegovine. On nije, niti može biti entitet samo jednog naroda. Svako ponašanje izvan ovih okvira i principa predstavlja kršenje Daytonskog sporazuma, udar na ustav i vladavinu zakona", stoji u reagiranju SDA.
Iz najveće bošnjačke stranke istaknuli su kako su zbivanja od 9. siječnja 1992. godine predstavljala udar na ustavno-pravni poredak i multietničnost kao suštinu Bosne i Hercegovine te su bili "uvod u agresiju, etničko čišćenje, masovne zločine i genocid".
Iz oporbene Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) ocijenili su pak kako SDA ovakvim reagiranjem tek "fingira sukobe" s Dodikom a zapravo mu koaliranjem omogućuje da bez posljedica krši ustav i zakone. "Vladajuća koalicija koja je potpisala da će u potpunosti biti posvećena poštivanju vladavine prava, pala je na prvom ispitu. Selektivno poštivanje zakona, od presuda u Strasbourgu, preko presude o izborima u Mostaru, presude o dvije škole pod jednim krovom, te presude u slučaju 'Sejdić-Finci' pa sve do današnje proslave, ustaljivanje je prakse da se zakoni uopće ne poštuju", stajalište je SDP-a.
