Njemačka će ratificirati europski ugovor o fiskalnoj disciplini i fond za potporu eurozoni ESM, pošto je Angela Merkel u četvrtak pristala na manje ustupke oporbi u vezi s rastom i oporezivanjem financijskih transakcija.
No odbila je bilo kakvu nagodbu o temi koja danas potiče najžešće rasprave u Europi, a to je eventualna zajedničak odgovornost za dugove.
'Ovo je u cjelini dobar rezultat koji ću s punom sigurnošću moći braniti pred (socijaldemokratskim zastupnicima SPD-a) kako bih zagovarao ratifikaciju ugovora' o fiskalnoj disciplini, ocijenio je na tiskovnoj konferenciji Frank-Walter Steinmeier koji predvodi socijaldemokratsku parlamentarnu skupinu.
>> Merkel: Nemamo planove o kupnji španjolskih obveznica
Od početka krize u eurozoni njemački socijaldemokrati su kod svakog važnog glasovanja podupirali Merkeličinu vladu. Ovaj put su se dali nagovarati, ohrabreni izbornim pobjedama francuskih socijalista.
Predsjednik stranke zelenih Cem Oezdemir također je rekao da je vlada 'učinila korak prema' njegovoj stranci.
Merkel su potrebni glasovi oporbe kako bi u njemačkom parlamentu dobila nužnu dvotrećinsku većinu za ugovor, ali i za europski stabilizacijski mehanizam (ESM) koji bi se vrlo brzo mogao isprobati radi pružanja potpore španjolskom bankovnom sektoru.
Operacija bi se trebala završiti 29. lipnja, usprkos odbijanju radikalne ljevice Die Linke, potvrđenom u četvrtak.
Fiskalni ugovor, do kojega je Merkel veoma stalo i koji bi trebao zaoštriti nadzor nad javnim financijama u zemljama EU-a, ratificirala je tek šačica zemalja.
Njemačka kancelarka je glasovanje o ugovoru htjela povezati s ratifikacijom ESM-a, što je u Europi izazvalo zabrinutost u vezi s korištenjem fonda za potporu eurozoni, predviđenim od 1. srpnja.
Dogovor dviju strana ima za 'temelj korištenje usluga financijskog sektora' u obliku poreza na međunarodne transakcije, po priopćenju vlade.
Konzervativna kancelarka pristala je odlučnije braniti tu zamisao koju je sve dosad podupirala uz uvjet da porez uvedu sve zemlje EU-a, ili barem zemlje eurozone, što je manje vjerojatno.
Berlin sada želi uvesti taj instrument do konca godine, uz 'aktivno sudjelovanje barem devet zemalja', a sve pod vodstvom Europske komisije.
U vezi s ostalim pitanjima, Oezdemir je rekao da je Merkel 'odustala od strategije isključive štednje', s obzirom na neke ustupke na polju rasta.
Zeleni su pak dugo vršili pritisak ne bi li se u dogovoru s vladom spomenuo i drugi oblik raspodjele duga u Europi, u ovom slučaju uspostava 'amortizacijskog fonda' namijenjena refinanciranju i pročišćavanju dijela javnog duga iznad 60 posto BDP-a zemalja eurozone.
No Merkel nije popustila o tom pitanju a ta je zamisao, koju zagovara i Francuska, potpuno prešućena u tekstu dogovora postignutog u četvrtak. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
