"Sramota je da pobjednici na izborima u vrijeme kada većina građana živi u teškim gospodarskim uvjetima sebi dopuštaju luksuz gubiti nekoliko mjeseci u razgovorima o raspodjeli funkcija. Iskreno, iznenađen sam da su građani tako dugo strpljivi", kazao je Inzko kako ga citira sarajevsko "Oslobođenje".
Zastoj u uspostavi vlasti u BiH prouzročen je višemjesečnim "natezanjem" između HDZ BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) oko raspodjele ministarskih mjesta u vladi Federacije BiH.
HDZ je ranije otklonio svaku mogućnost da Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno prije entitetske vlade pa je tako izvršna vlast i na državnoj razini mjesecima "na čekanju" iako za to, prema tvrdnjama iz SDA i DF-a, nije bilo nikakvih objektivnih razloga.
"Očekujem od političkih stranaka, koje su stvorile ovu konfuziju oko formiranja vlade FBiH, da tu situaciju što prije rješe sukladno ustavu", komentirao je Inzko tu situaciju.
Visoki predstavnik dodaje kako se političari u BiH ponašaju kao da im je na raspolaganju svo vrijeme ovog svijeta iako im je zemlja suočena s ogromnim brojem gorućih problema.
Prosvjeduje čitava regija: Zaduženi u 'švicarcima' izašli na ulice
Krajem prošlog tjedna HDZ BiH i DF Željka Komšića postigle su načelan kompromis o tome kako raspodijeliti tri pozicije u vladi FBiH namijenjene kandidatima iz reda srpskog naroda.
HDZ je neprestano inzistirao da dobije jedno ministarsko mjesto namijenjeno Srbima, a DF je istodobno tražio sve tri pozicije.
Kada je prije dva tjedna predložen sastav nove vlade ispostavilo se kako bi u njoj bila četiri srpska ministra pa je njeno potvrđivanje u entitetskom parlamentu odgođeno dok se taj problem ne riješi.
Sadašnji je dogovor da HDZ BiH zadrži jednu ministarsku poziciju namijenjenu Srbima, a da DF-u pripadnu dvije takve pozicije.
Očekuje se kako bi se odluka o imenovanju nove vlade FBiH ponovo mogla naći pred parlamentom u utorak.
No DF sada potporu svojih zastupnika novoj vladi uvjetuje istodobnim imenovanjem novog saziva Vijeća ministara BiH. "To se mora dogoditi istog dana i istog sata. U protivnom naši zastupnici neće podržati novu vladu FBiH", najavio je ranije Komšić.
Svi kandidati za pozicije u Vijeću ministara odavno su poznati, a Denis Zvizdić (SDA) ranije je dobio potvrdu u parlamentu kao novi predsjedatelj.
No naknadno se ispostavilo kako je problem u tome što su i za poziciju ministra i njegova zamjenika u Ministarstvu prometa i komunikacija predloženi kandidati hrvatske nacionalnosti, što po ustavu i zakonu o Vijeću ministara BiH nije dopušteno.
Problem su ponovo kreirali DF i HDZ BiH, a u ovom je slučaju kompromis postignut tako što će DF-ov Slavko Matanović ostati kandidatom za ministra, dok će HDZ BiH predložiti novog kandidata za doministra umjesto ranije nominiranog Predraga Kožula.
Kandidati za ministre u Vijeću ministara, za razliku od onih u entitetskim vladama, moraju proći posebne provjere koje provode Središnje izborno povjerenstvo (SIP) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
Izborno je povjerenstvo taj posao završilo prošlog tjedna, a SIPA još nije pa o tome ovisi kada može biti sazvana sjednica Zastupničkog doma parlamenta BiH na kojoj bi se odlučivalo o potvrđivanju novog sastava Vijeća ministara.
U međuvremenu je istekao i rok od 35 dana od Zvizdićeve potvrde u parlamentu u kojemu je, kako je to propisano ustavnom i zakonom, trebalo uslijediti imenovanje novog Vijeća ministara. Kao i u brojnim sličnim slučajevima u BiH i u ovome su zakonske odredbe ostale nedorečene pa se postavilo pitanje znači li to vraćanje cijelog postupka imenovanja na početak.
No prema Inzkovu tumačenju tu zapravo nema ničega spornoga.
"Nema ništa u zakonu (o Vijeću ministara) što bi upućivalo na to da se mandat predsjedatelja (Vijeća ministara) završava ukoliko se Vijeće ministara ne formira u roku", kazao je Inzko koji ima zadnju riječ u tumačenju odredbi Daytonskog sporazuma. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
