Već sama zgrada na jugozapadu estonskog glavnog grada Tallinna zrači samouvjerenošću - impozantna staklena fasada u kojoj se odsijeva sunce, pet katova visoka. Tirkizno plavo slovo 'S' je vidljivo posvuda. To je sjedište razvojnog centra Skypea, najvećeg estonskog gospodarskog uspjeha u proteklom desetljeću. Tiit Panaanen, šef estonskog tima Skypea sjedi zajedno sa svojim suradnicima u velikoj prostoriji i objašnjava zašto je baš Estonija bila idealno polazište za pobjednički pohod telefonskog softwarea. 'Ovdje postoji ogromni potencijal, odlično školstvo i prije svega nevjerojatna spremnost za korištenje tehnologije. Skype je mnogim tvrtkama u Estoniji pokazao da je odavde moguće promijeniti svijet', rekao je Panaanen za Deutsche Welle.
Pročitajte i ovo
>> U Estoniji sudske pozive počeli dostavljati putem Facebooka
U Estoniji ne cvjeta samo sektor informatičke tehnologije. I na drugim područjima je ova najsjevernija baltička zemlja uzor u Europskoj uniji. Prema najnovijim ispitivanjima Statističkog ureda Europske unije (EUROSTAT), Estonija je u prošloj godini zabilježila najmanju stopu novih zaduženja od svih članica EU-a: 0,3 posto BDP-a. Iza nje su Švedska, Bugarska i Luksemburg. Na posljednjem mjestu tog popisa je Španjolska sa 10,6 posto. I po razini ukupnog zaduživanja je Estonija među najboljima: 10,1 posto BDP-a. Za usporedbu, dopuštena granica za proračunski deficit prema tzv. mastriškim kriterijima za eurozonu iznosi 3 posto, a za razinu zaduživanja 60 posto BDP-a.
Plod dugogodišnjeg rada
Estonski ministar gospodarstva Juhan Parts smatra da su te statistike plod dugogodišnjeg rada. "Počeli smo već u 90-im godinama prošlog stoljeća kada smo naše gospodarstvo morali kompletno ponovo izgraditi. Mi smo promijenili naš monetarni sustav, a za to su nužni stabilan proračun i niska stopa novih zaduženja. Taj pouzdani financijski sustav smo zadržali do danas", kaže Parts.
Bruxelles je 2011. godine te napore nagradio prijemom Estonije u eurozonu, nepunih sedam godina nakon njezinog ulaska u EU. Za ministra Partsa ulazak u eurozonu u doba njezine najveće krize nije nikakav problem. "Svi znamo da euro nije savršen. Mi smo ušli u eurozonu da bismo kod naših trgovinskih partnera pobudili još veće povjerenje. Za tako malo gospodarstvo poput našeg nije jednostavno odaslati jasne signale." Ulazak u eurozonu je podržalo i estonsko stanovništvo, a velika većina građana ga podržava i danas.
Nisu svi dobro prošli
Ova bivša sovjetska republika je zadivila ekonomske stručnjake već krajem 90-ih godina kada je godinama ostvarivala gospodarski rast i do 13 posto. Estonski analitičar Rainer Kattel smatra da je jedan od odlučujućih faktora za postizanje takvog uspjeha upravo geografski položaj njegove domovine. "Mi smo u blizini Švedske i Finske. To nam ne donosi samo turiste, nego prije svega tehnologiju i investicije." Za veliki gospodarski rast najviše je zaslužan izvoz u te dvije zemlje. "To u stvari nije pravi izvoz, nego njihove vlastite tvrtke proizvode u Estoniji i onda odavde izvoze skoro gotove proizvode. Estoniju bi se skoro moglo smatrati dijelom Finske i Švedske", kaže Kattel. I Estonci sami za svoju domovinu kažu da je ona "peta skandinavska zemlja". Njihov jezik i kultura su usko povezani s Finskom.
No, ovaj uspjeh ima i svoju negativnu stranu. Od njega nisu svi profitirali - 17 posto stanovnika živi ispod egzistencijalnog minimuma. Među njima su i mnogi od 300.000 građana ruskog podrijetla koji nemaju putovnice, pa tako ni, primjerice, biračko pravo. Velika je razlika i između plaća muškaraca i žena. Muškarci prosječno zarađuju 28 posto više - to je najveća razlika u Europi. "Jednoj maloj skupini je dobro, ali ostalima nije. Možda smo se jednostavno prebrzo razvili", kaže Kattel. Mnogi Estonci su se u međuvremenu odlučili za odlazak iz svoje domovine, većinom u Finsku i Švedsku.
Političari se premalo zanimaju za socijalne probleme, smatra Kattel i kaže da radije ističu velike gospodarske uspjehe. Posljedice takve politike su već sada očite, upozorava ovaj analitičar: "Sigurno sve više ljudi gubi iluzije i odvraća se od politike."
'Zaduživanje je uvijek rizik'
No, oni koji imaju, mogu i žele birati očito polažu nade u neoliberalnu politiku vlade premijera Andrusa Ansipija. On je 2011. godine ponovo izabran na četiri godine. Zato ni njegov ministar gospodarstva Parts ne želi odustati od svoje restriktivne politike štednje. "To bi bilo na račun iduće generacije. Zaduživanje je uvijek rizik."
Tiit Panaanen smatra Tallinn idealnim sjedištem za razvojni centar Skypea, pa čak i sada kada središnjica ove tvrtke više nije u Estoniji budući da ju je preuzeo Microsoft. On je uvjeren da Skype nije posljednja estonska uspješna priča: "Idućih godina će doći još nešto. Mnogo toga što će promijeniti svijet i svoje korijene imati u Estoniji." I što će možda pridonijeti novom poletu male baltičke države.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
