Rusko gospodarstvo je posljednjih 15 godina raslo velikom brzinom. Rast je počeo 2000., te se sljedećih osam godina kretao oko 7 posto. Rusiju je pogodila kriza 2008., kada i ostatak svijeta, ali oporavak je bio brz.
Pročitajte i ovo
Ako sada usporedimo kako se u to vrijeme kretala cijena nafte, jasno je da rusko gospodarstvo o njoj uvelike ovisi. A cijena nafte na svjetskim tržištima posljednjih mjeseci - pada. 'Gospodarstva će se neizbježno prilagoditi niskim cijenama energenata. Nužna je raznovrsnost. Drugo, čak i ako cijene nastave padati, u nekom trenutku je nužan njihov rast zbog globalnog gospodarskog rasta i povećane potražnje. Nema sumnje da će se to dogoditi', rekao je nedavno predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Na gospodarsku krizu u Rusiji uvelike su utjecale i sankcije zapada, koje su uvedene zbog ruskog stava prema ukrajinskoj krizi.
Putin potpisao novu vojnu doktrinu: NATO najveća prijetnja!
Europska unija i Sjedinjene Države prvo su Rusiji nametnule diplomatske sankcije, pokušavajući je politički izolirati. Primjerice, Rusija je isključena iz skupine G8. Uslijedile su restrikcije, odnosno zabrana putovanja i zamrzavanje imovine za više od 130 ljudi.
Na kraju su Rusiji nametnute ekonomske sankcije, koje izazivaju najviše štete. Zabranjeno je poslovanje s najvećim ruskim bankama, a trgovina s energetskim i vojnim kompanijama je ograničena. Slične sankcije Rusiji su uvele i zemlje poput Japana, Australije i Kanade.
Kriza u Ukrajini zapravo je bila okidač za preslagivanja na globalnoj političkoj sceni. Pokušaj stvaranja novoga poretka sve češće se naziva novim hladnim ratom. Kakav će biti ishod, ovisit će isključivo o dvjema velesilama - Americi i Rusiji.
Kriza u Rusiji sve je dublja: bankama prijeti propast, ruska valuta gubi na vrijednosti, a građani Rusije sve su siromašniji. No, još uvijek su na strani svog predsjednika.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
