Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Dvadeset pet godina nakon pada Berlinskog zida, Europom danas vlada Njemačka, a ne Bruxelles, Pariz ili London a neprestana kriza eurozone samo učvršćuje njezin položaj, ističu analitičari.


'Dvaput smo potukli Nijemce, a oni se opet vraćaju', rekla je bivša britanska premijerka Margaret Thatcher nakon pada Zida 1989. strahujući da će ujedinjenje donijeti prevlast Njemačke u Europi.

Vezani članci Diljem Europe slavi se dan Europske unije - 2 Ursula von der Leyen poslala snažnu poruku za rođendan Europske unije: "Moramo slušati sve glasove, bili oni kritični ili laskavi" Maske, ilustracija Zabrinjavajuće vijesti iz Francuske: ''Nova karantena će vjerojatno postati nužna"

Dovoljno je sjetiti se Atene 2012. u jeku krize eurozone da bismo priznali kako su se njezine strepnje obistinile: kancelarku Angelu Merkel su ondje dočekale njezine fotografije s nacističkim znakovljem i prosvjednici nezadovoljni mjerama štednje za koje se smatra da ih je propisao Berlin.

Merkel: Cameron se približava točki bez povratka!

'Prije pada Zida Njemačka je bila na rubu Europe, a danas je u središtu u zemljopisnom, gospodarskom i u političkom pogledu', zaključio je Karel Lannoo, direktor Instituta za europska politička istraživanja u Bruxellesu.

'Njemačka je središte europskog reaktora. Tijekom financijske krize Berlin je bio najvažnije mjesto u Europi, a ne Bruxelles', rekao je za AFP.

Njemačka - gospodarski orijaš EU-a

Ujedinjena Njemačka se doista nametnula kao orijaš Europske unije koji s više od 27 posto sudjeluje u proizvodnji eurozone. S obzirom na golem gospodarski utjecaj, Njemačku se zove u pomoć više nego bilo kojeg partnera kada je riječ o pružanju financijske pomoći zemljama koje pritišću dugovi i o spašavanju Europe od sloma.

Bojeći se bijesa svojih birača, Merkel je prvo odbijala uzeti novac poreznih obveznika za programe financijske pomoći kojim se trebalo vratiti povjerenje u europsku valutu, zbog čega je dobila nadimak 'gospođa nein'.

No kancelarka je na koncu popustila obećavši pomoć Njemačke u uspostavi financijskog sustava pomoći za zaštitu najugroženijih zemalja. Istodobno je preuzela vodstvo omanje skupine zemalja, uglavnom sjevernoeuropskih, tražeći oštriji proračunski nadzor i nepopularne mjere sigurnosti.

'Nakon početka krize u eurozoni i rasprave o njemačkom utjecaju u Europi koja je uslijedila, posljedice pada Zida postaju vidljive u potpuno drukčijem svjetlu tek u prigodi 20. obljetnice tog povijesnog događaja 2009.', ističe Hans Kundnani iz Europskog vijeća za međunarodne odnose sa sjedištem u Berlinu.

Analitičari ističu da sadašnja moć Njemačke proizlazi iz njezinih novijih gospodarskih uspjeha: još prije nekoliko godina, početkom 2000-ih, zemlju su čak nazivali europskim bolesnikom. Moć Berlina je 'vjerojatno privremena', ocjenjuje Lannoo, spominjući 'dugoročne gospodarske teškoće' te zemlje, napose demografski pad i slab natalitet.

Taj stručnjak ističe i da je sadašnja gospodarska slabost Francuske pretvorila francusko-njemački par, tradicionalni pokretač Europe, u iznimno neuravnotežen tandem.

Berlin neodlučan na međunarodnom planu

Protivno očekivanjima, dok je gospodarska kriza u Europi učvrstila utjecaj Njemačke, mnogi žale što ona ne želi preuzeti vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici.

U međunarodnoj politici Njemačku izvan Europe smatraju najvećom silom. Merkel je, primjerice, od izbijanja ukrajinske krize razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom puno više nego bilo koji drugi europski čelnik.

No unutar EU-a ipak nailazi na kritike zbog svoje povremene neodlučnosti. Dok je Francuska među prvima poslala svoje zrakoplove da sudjeluju u udarima na Islamsku državu u okviru međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država, Njemačka je ograničila svoje sudjelovanje u vojnoj obuci kurdskih boraca.

'Njemačka nerado igra vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici, što sprječava Europu da to učini bez njemačkog pristanka', rekao je Karel Lannoo. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook