'Dvaput smo potukli Nijemce, a oni se opet vraćaju', rekla je bivša britanska premijerka Margaret Thatcher nakon pada Zida 1989. strahujući da će ujedinjenje donijeti prevlast Njemačke u Europi.
Pročitajte i ovo
Dovoljno je sjetiti se Atene 2012. u jeku krize eurozone da bismo priznali kako su se njezine strepnje obistinile: kancelarku Angelu Merkel su ondje dočekale njezine fotografije s nacističkim znakovljem i prosvjednici nezadovoljni mjerama štednje za koje se smatra da ih je propisao Berlin.
Merkel: Cameron se približava točki bez povratka!
'Prije pada Zida Njemačka je bila na rubu Europe, a danas je u središtu u zemljopisnom, gospodarskom i u političkom pogledu', zaključio je Karel Lannoo, direktor Instituta za europska politička istraživanja u Bruxellesu.
'Njemačka je središte europskog reaktora. Tijekom financijske krize Berlin je bio najvažnije mjesto u Europi, a ne Bruxelles', rekao je za AFP.
Njemačka - gospodarski orijaš EU-a
Ujedinjena Njemačka se doista nametnula kao orijaš Europske unije koji s više od 27 posto sudjeluje u proizvodnji eurozone. S obzirom na golem gospodarski utjecaj, Njemačku se zove u pomoć više nego bilo kojeg partnera kada je riječ o pružanju financijske pomoći zemljama koje pritišću dugovi i o spašavanju Europe od sloma.
Bojeći se bijesa svojih birača, Merkel je prvo odbijala uzeti novac poreznih obveznika za programe financijske pomoći kojim se trebalo vratiti povjerenje u europsku valutu, zbog čega je dobila nadimak 'gospođa nein'.
No kancelarka je na koncu popustila obećavši pomoć Njemačke u uspostavi financijskog sustava pomoći za zaštitu najugroženijih zemalja. Istodobno je preuzela vodstvo omanje skupine zemalja, uglavnom sjevernoeuropskih, tražeći oštriji proračunski nadzor i nepopularne mjere sigurnosti.
'Nakon početka krize u eurozoni i rasprave o njemačkom utjecaju u Europi koja je uslijedila, posljedice pada Zida postaju vidljive u potpuno drukčijem svjetlu tek u prigodi 20. obljetnice tog povijesnog događaja 2009.', ističe Hans Kundnani iz Europskog vijeća za međunarodne odnose sa sjedištem u Berlinu.
Analitičari ističu da sadašnja moć Njemačke proizlazi iz njezinih novijih gospodarskih uspjeha: još prije nekoliko godina, početkom 2000-ih, zemlju su čak nazivali europskim bolesnikom. Moć Berlina je 'vjerojatno privremena', ocjenjuje Lannoo, spominjući 'dugoročne gospodarske teškoće' te zemlje, napose demografski pad i slab natalitet.
Taj stručnjak ističe i da je sadašnja gospodarska slabost Francuske pretvorila francusko-njemački par, tradicionalni pokretač Europe, u iznimno neuravnotežen tandem.
Berlin neodlučan na međunarodnom planu
Protivno očekivanjima, dok je gospodarska kriza u Europi učvrstila utjecaj Njemačke, mnogi žale što ona ne želi preuzeti vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici.
U međunarodnoj politici Njemačku izvan Europe smatraju najvećom silom. Merkel je, primjerice, od izbijanja ukrajinske krize razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom puno više nego bilo koji drugi europski čelnik.
No unutar EU-a ipak nailazi na kritike zbog svoje povremene neodlučnosti. Dok je Francuska među prvima poslala svoje zrakoplove da sudjeluju u udarima na Islamsku državu u okviru međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država, Njemačka je ograničila svoje sudjelovanje u vojnoj obuci kurdskih boraca.
'Njemačka nerado igra vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici, što sprječava Europu da to učini bez njemačkog pristanka', rekao je Karel Lannoo. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
