The National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) objavio je kako je prosječna temperatura u srpnju bila 16,7 stupnjeva, što je 0,03 stupnja više nego u srpnju 2016 i 0,94 stupnja više od globalnog prosjeka u 20 stoljeću, koji iznosi 15,78 stupnjeva.
Pročitajte i ovo
Ovi podaci sukladni su onima europskih znanstvenika u Kopernikovoj službi za klimatske promjene, koji su ranije objavili da su temperature u srpnju bile za dva stupnja više nego obično.
Kopernik, NOAA i druge agencije u svijetu koriste različite podatke o temperaturama u svojim izračunima.
Iz NOAA-e su priopćili kako su se rekordne vrućine osjetile u većim dijelovima svijeta, uključujući i dijelove Sjeverne Amerike, južne Azije, južne Afrike i velikog dijela Atlantskog i Tihog oceana. Ni jedna mjerna postaja nije izmjerila rekordno nisku temperaturu za srpanj.
Aljaska je imala najtopliji srpanj od kad se ondje mjeri temperatura u posljednjih stotinu godina. Francuska, Njemačka i još nekoliko europskih zemalja imale su toplinske udare, iako čak Europa ove godine nije mjerila toliko visoke temperature kao neki drugi dijelovi svijeta.
Temperaturni rekordi, piše NY Times ruše se sve češće zbog emisija ugljičnog dioksida i stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Uključujući prošli mjesec, pet najtoplijih srpnja dogodila su se upravo u posljednjih pet godina, a devet od deset od 2005. godine.
Visoke temperature imale su veliki utjecaj na ledenjake. Arktik je u srpnju gubio dnevno prosječno 40.800 kvadratnih milja leda. Godišnji minimum može se utvrditi tek u rujnu, pa će se uvjeti u sljedećih šest tjedana odrediti je li količina izgubljenog leda ove godine niža od rekorda 2012.
I Svjetska meteorološka organizacija početkom kolovoza objavila je da je naš planet u srpnju bio najtopliji u povijesti.
Prošli je mjesec Svjetska meteorološka organizacija izvijestila da je lipanj 2019. bio najtopliji mjesec u povijesti, a 2019. bi mogla postati jednom od najtoplijih godina dosad, odnosno od početka vođenja evidencije 1880. godine.
Znanstvenici ponavljaju da su za klimatske promjene uglavnom odgovorni emisija ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, a WMO ističe da ovogodišnje srpanjske vrućine imaju veću težinu s obzirom na to da su se rekordne temperature iz srpnja 2016. povezivale s fenomenom El Nina koji je ove godine izostao.
