Kina je u utorak objavila svoju novu obrambenu strategiju s naglaskom na pomorske snage u širem okruženju, ustvrdivši da se suočava s kompleksnim sigurnosnim prijetnjama susjednih zemalja, uključujući i prijetnje u spornom Južnom kineskom moru, prenose agencije.
Pročitajte i ovo
U političkom dokumentu koji je objavilo Državno vijeće Kina je najavila da će ojačati svoju "zaštitu otvorenog mora" te je kritizirala svoje susjede koji su pokrenuli "provokativne akcije" protiv njezinih otoka i grebena. U dokumentu je Kina stavila veći naglasak na ofenzivne zračne snage, za razliku od prijašnjih strategija koje su govorile isključivo o zračnoj obrani.
Dokument je objavljen u trenucima dok rastu napetosti u spornim vodama Južnog kineskog mora, gdje je Peking počeo spornu izgradnju svjetionika i pristaništa na otočju Spratly, prenosi agencija Reuters.
Kina polaže pravo na veći dio tog mora kroz koje prolaze važne trgovačke pomorske rute, a njezini se zahtjevi sukobljavaju sa zahtjevima Filipina, Vijetnama, Malezije, Tajvana i Bruneja.
Službeni Peking nedavno je kritizirao Washington jer je posalo špijunske zrakoplove iznad spornog otočja Spratly, dok SAD zauzvrat optužuje Kinu za poticanje nestabilnosti u regiji.
Istodobno je Japan objavio da će se po prvi put pridružiti američko-australskim vojnim vježbama. Analitičari smatraju kako je riječ o simboličnom jačanju suradnje triju pacifičkih saveznika u svjetlu sve većih napetosti s Kinom koja nastavlja jačati svoje kapacitete u Južnom kineskom moru.
TRENUTAK ISTINE za čovjeka i stroj: Solar Impulse kreće u najveći izazov
Premda će samo 40 japanskih vojnika početkom srpnja sudjelovati u vježbama u kojima će na lokacijama u Australiji sudjelovati više od 30 tisuća Australaca i Amerikanaca, ipak i taj simboličan broj pokazuje želju Washingtona da ojača vojnu suradnju s ključnim saveznicima.
Tajvanska vlada u utorak je predložila mirovnu inicijativu kojom bi se smanjile napetosti između Kine i njezinih susjeda u Južnom kineskom moru.
Mirovna inicijativa za Južno kinesko more, koju je predložio predsjednik Ma Ying-jeou, predviđa pokretanje pregovora o zajedničkom iskorištavanju resursa u spornim vodama. Taj je plan sličan planu iz 2012. za Istočno kinesko more prema kojemu tajvanski i japanski ribarski brodovi mogu zajedno ribariti u spornim vodama.
Ipak, čini se da će Peking teško prihvatiti taj prijedlog, budući da polaže pravo na veći dio Južnog kineskog mora i dosad je odbijao multilateralne pregovore.
Kina je u utorak priredila svečanost u povodu početka gradnje dvaju svjetionika na grebenima Huayang i Chigua na spornom otočju Spratly, premda su SAD i Filipini pozvali Kinu da odustane od gradnje. Filipini su prošle godine optužili Kinu da nasipava zemlju na otočju, vjerojatno zbog gradnje zrakoplovne piste. Službena kineska agencija Xinhua objavila je da se svjetionici grade "kako bi se poboljšala navigacija u Južnom kineskom moru".
'UDARITI JAKO' - Onesposobljena 181 'teroristička skupina'
SAD se proteklih tjedana sukobio s Kinom zbog sporne izgradnje, tvrdeći da je cilj radova učvršćivanje kineskih prava na najvećem dijelu mora, područja bogatog energentima i ribom.
Washington je posebno zabrinut da bi Kina u nekom trenutku mogla proglasiti zaštićeni pojas, koji bi ograničio slobodni promet brodova i zrakoplova.
Peking smatra da bi se spor trebao riješiti izravnim pregovorima zainteresiranih strana i optužuje Washington za neovlašteno uplitanje u spor.
Kina počela gradnju na spornim otocima u Južnom kineskom moru
Kina je priredila svečanost u povodu početka gradnje dvaju svjetionika u spornom Južnom kineskom moru, objavili su državni mediji u utorak, što je potez koji će zasigurno pojačati ionako velike napetosti zbog kineskih pomorskih ambicija.
Kinesko ministarstvo prometa bilo je domaćin svečanog polaganja kamena temeljaca za dva multifunkcionalna svjetionika na rtovima Huayang i Chigua na spornom otočju Spratly, prenosi novinska agencija Xinhua, iako su SAD i Filipini pozvali Kinu da zamrzne gradnju.
Pokazivanje mišića - ratni brodovi u Sredozemlju
Rtovi su na engleskom jeziku poznati kao Cuateron Reef i Johnson South Reef.
Filipini su prošle godine optužili Kinu da nasipava zemlju na rtu Johnson South, vjerojatno radi gradnje zrakoplovne piste.
Kina polaže pravo na najveći dio Južnog kineskog mora, kojim godišnje prođe robe u vrijednosti pet bilijuna dolara. Interesi Pekinga preklapaju se s interesima Filipina, Vijetnama, Malezije, Tajvana i Bruneja.
Xinhua je prenijela da su svjetionici izgrađeni "kako bi se poboljšala navigacija u Južnom kineskom moru".
SAD se proteklih tjedana sukobio s Kinom zbog gradnje u Južnom kineskom moru. Pentagon vjeruje da je cilj radova učvršivanje kineskih prava na najvećem dijelu mora, područja bogatog energentima i ribom.
Washington je posebno zabrinut da bi Kina u nekom trenutku mogla proglasiti zaštićeni pojas, koji bi ograničio slobodni promet brodova i zrakoplova.
Peking smatra da bi se spor trebao rješiti izravnim pregovorima zainteresiranih strana i optužuje Washington za neovlašteno uplitanje u spor.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
