Jeremić najavio kandidaturu za EU do ljeta

Jeremić je na tiskovnoj konferenciji u sjedištu vlade podsjetio da je Nizozemska suzdržana prema srbijanskom približavanju europskim integracijama te da ministarstvo vanjskih poslova nastoji diplomatski navesti tu zemlju da se prikloni ostalim članicama EU-a koje to podupiru. 'Nastavit ćemo intenzivne kontakte, ali nećemo dopustiti da nas ičija unutarnja politika usporava na europskome putu', rekao je Jeremić.

Pročitajte i ovo Kandidatura Selak Raspudić službeno objavila kandidaturu za predsjednicu: Želi promijeniti Ustav stranka Domino Lozo objavila kandidaturu: "Svojim zadatkom smatram i zaustavljanje politika Srpskoga svijeta"

Upitan da objasni izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da Beograd neće sprječavati ulazak Kosova u neke međunarodne novčarske ustanove, Jeremić je kazao da je predsjednik ponovio stajalište iz pregovora o statusu Kosova 2007., kad je Srbija nudila Kosovu odvojeno članstvo u tim ustanovama, ali isključivo u sklopu rješenja o njegovu budućem statusu.

'Srbija ne podupire moguću aplikaciju tzv. Republike Kosovo u bilo koju međunarodnu financijsku instituciju. Spremni smo razgovarati s Prištinom o budućem statusu u okviru kojega će naša spremnost da im se ponudi odvojeno članstvo u međunarodnim financijskim institucijama ostati na stolu kao dio paketa o rješenju', objasnio je Jeremić. Dodao je da se Srbija protivi pristupu Kosova bilo kojoj međunarodnoj novčarskoj ustanovi, ali da neće blokirati njegovo članstvo u regionalnim i multilateralnim organizacijama pod imenom 'UNMIK Kosovo'.

Jeremić je najavio da će 17. veljače u New Yorku razgovarati s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom o provedbi plana u šest točaka, koji se odnosi na preustroj međunarodne civilne nazočnosti na Kosovu te da će nakon dva dana o tome razgovarati u Beogradu sa zapovjednikom UNMIK-a Lambertom Zannierom. Plan u šest točaka prihvaćen je u sklopu izvješća Ban Ki-moona 26. studenog 2008. u Vijeću sigurnosti UN-a, a odnosi se na policiju, pravosuđe, carine, granicu, zaštitu kulturnih i vjerskih objekata te na promet i telekomunikacije na području Kosova.

Prihvaćanje toga plana bio je uvjet za pristanak Beograda na razmještaj misije EULEX-a na Kosovu, a službena se Priština protivi provedbi toga dokumenta. Plan glavnog tajnika UN-a kritizira se zbog sumnje da će njegova rješenja voditi podjeli Kosova na albanski i srpski dio, jer se njime Srbima u područjima u kojima su većina daju šire ovlasti u policiji, sudstvu, carini i graničnom nadzoru, koji bi bili pod nadzorom međunarodnih, a ne kosovskih vlasti.