Jeremić je na tiskovnoj konferenciji u sjedištu vlade podsjetio da je Nizozemska suzdržana prema srbijanskom približavanju europskim integracijama te da ministarstvo vanjskih poslova nastoji diplomatski navesti tu zemlju da se prikloni ostalim članicama EU-a koje to podupiru. 'Nastavit ćemo intenzivne kontakte, ali nećemo dopustiti da nas ičija unutarnja politika usporava na europskome putu', rekao je Jeremić.
Upitan da objasni izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da Beograd neće sprječavati ulazak Kosova u neke međunarodne novčarske ustanove, Jeremić je kazao da je predsjednik ponovio stajalište iz pregovora o statusu Kosova 2007., kad je Srbija nudila Kosovu odvojeno članstvo u tim ustanovama, ali isključivo u sklopu rješenja o njegovu budućem statusu.
'Srbija ne podupire moguću aplikaciju tzv. Republike Kosovo u bilo koju međunarodnu financijsku instituciju. Spremni smo razgovarati s Prištinom o budućem statusu u okviru kojega će naša spremnost da im se ponudi odvojeno članstvo u međunarodnim financijskim institucijama ostati na stolu kao dio paketa o rješenju', objasnio je Jeremić. Dodao je da se Srbija protivi pristupu Kosova bilo kojoj međunarodnoj novčarskoj ustanovi, ali da neće blokirati njegovo članstvo u regionalnim i multilateralnim organizacijama pod imenom 'UNMIK Kosovo'.
Jeremić je najavio da će 17. veljače u New Yorku razgovarati s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom o provedbi plana u šest točaka, koji se odnosi na preustroj međunarodne civilne nazočnosti na Kosovu te da će nakon dva dana o tome razgovarati u Beogradu sa zapovjednikom UNMIK-a Lambertom Zannierom. Plan u šest točaka prihvaćen je u sklopu izvješća Ban Ki-moona 26. studenog 2008. u Vijeću sigurnosti UN-a, a odnosi se na policiju, pravosuđe, carine, granicu, zaštitu kulturnih i vjerskih objekata te na promet i telekomunikacije na području Kosova.
Prihvaćanje toga plana bio je uvjet za pristanak Beograda na razmještaj misije EULEX-a na Kosovu, a službena se Priština protivi provedbi toga dokumenta. Plan glavnog tajnika UN-a kritizira se zbog sumnje da će njegova rješenja voditi podjeli Kosova na albanski i srpski dio, jer se njime Srbima u područjima u kojima su većina daju šire ovlasti u policiji, sudstvu, carini i graničnom nadzoru, koji bi bili pod nadzorom međunarodnih, a ne kosovskih vlasti.
