Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

UN-ov podtajnik za ljudska prava, bivši hrvatski ministar pravosuđa, Ivan Šimonović, objavio je izvješće u kojem se navodi kako su etnički Rusi na istoku Ukrajine izmišljali napade kako bi opravdali rusku intervenciju.


Etnički Rusi na istoku Ukrajine lažno su tvrdili da su izloženi napadima kako bi opravdali rusko upletanje u Ukrajinu, navodi se u izvješću UN-ova ureda za ljudska prava objavljeno u utorak u Ženevi.

Vezani članci Slika nije dostupna Ban Ki-moon osudio izraelsku kolonizaciju, Netanyahu mu poručio da 'potiče terorizam' Slika nije dostupna 'Ovakvo postupanje s ljudima koji bježe od rata je neprihvatljivo'

"Iako je bilo nekih napada protiv etničke ruske zajednice, oni nisu bili ni sustavni niti rašireni", navodi se u izvješću, napisanom nakon dva posjeta Ukrajini UN-ova podtajnika za ljudska prava Ivana Šimonovića.

"Fotografije prosvjeda na Majdanu, mnogostruko pretjerane priče o zlostavljanju etničkih Rusa, pogrešna izvješća da ukrajinski nacionalisti dolaze naoružani na Krim kako bi se obračunali s tamošnjim Rusima, sustavno su korišteni za stvaranje ozračja straha i nesigurnosti kako bi se osigurala veća podrška integraciji Krima u Rusku Federaciju", navodi se u izvještaju koji je zaključen s događajima 2. travnja.

Navodi se kako je jedna skupina radikalnih nacionalista, "Desni sektor", izazvala posebnu zabrinutost među ruskim stanovništvom u Ukrajini. Iako postoje izvještaji o nasilju pripadnika Desnog sektora nad političkim protivnicima i članovima bivše vladajuće stranke, po svim informacijama koje je dobilo UN-ovo izaslanstvo, strah od Desnog sektora bio je pretjeran.

Na Krimu, gdje je 16. ožujka održan referendum o secesiji, bilo je zlostavljanja i arbitrarnih uhićenja civila i novinara koji nisu podupirali referendum. Dužnosnici UN-a dobili su mnogo informacija o namještanju glasova na referendumu.

Počinje protuteroristička akcija na sjeveru Donjecka, proruski separatisti se predali u Kramatorsku

U izvješću Visokoga povjereništva UN-a za ljudska prava nove se ukrajinske vlasti pozivaju da spriječe poticanje mržnje te da vode računa o poštovanju manjina.

"Nužno je da vlada da prioritet poštivanju različitosti i sudjelovanju sviju, uključujući i pripadnike manjina, u političkom životu zemlje", kaže se. S obzirom na iznimno napetu situaciju na istoku Ukrajine gdje živi velika ruska manjina, "važno je odmah poduzeti mjere kojima će se ponovno uspostaviti povjerenje između vlade i naroda te između različitih zajednica. Također je važno uvjeriti sve koji žive u Ukrajini da se njihovi najveći strahovi neće ostvariti", stoji u izvješću.

Od nove ukrajinske vlade traži se da "spriječi medijske manipulacije na način da se na vrijeme plasiraju točne informacije" te da se bori protiv "netolerancije i ekstremizma".

Od vlasti na Krimu u izvješću se traži da "riješe slučajeve nestalih osoba, da poduzmu mjere koje će zajamčiti zaštitu ljudskih prava izmjenama institucijskog i pravnog okvira, uključujući i pitanje dobivanja državljanstva te da zajamče zaštitu prava manjina i lokalnog stanovništva", aludirajući pritom na Tatare.

Ranije u utorak privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov rekao je da ima vrlo grube planove za destabilizaciju juga i istoka Ukrajine i izvan Donjeck u kojoj već nekoliko dana traje pobuna proruskih pobunjenika. "Ruski su planovi bili i ostali vrlo grubi. Uz Donjeck oni žele 'zapaliti' istok i jug Ukrajine, od Harkiva do Odese", rekao je Turčinov.

Ponovno je najavio "protuterorističku akciju na sjeveru Donjecka koja će se voditi postupno, odgovorno i promišljeno". "Cilj operacije je zaštititi ukrajinske građane, prekinuti teror, kriminal i pokušaje 'komadanja' zemlje", rekao je Turčinov. Međutim, još nikakva važnija akcija nije zabilježena. Policija je jedino priopćila da su separatisti dobrovoljno predali nadzor nad policijskom postajom u Kramatorsku.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u utorak je pozvao Rusiju da "smanji svoj pritisak" u ukrajinskoj krizi na način da povuče svoje trupe koje su u velikom broju razmještene blizu granice.

"Iznimno sam zabrinut zadnjim razvojem situacije u Ukrajini, nastavkom nasilja kojemu pribjegavaju manje grupe separatista te vojnim pritiskom Rusije na ukrajinske granice", rekao je Rasmussen po dolasku na sastanak ministara obrane EU-a.

"Pozivam Ruse da smanje pritisak u ovoj krizi, da povuku svoje trupe s granica kako bi se okončala destabilizacija Ukrajine te pokažu kako ta zemlja ne podupire nasilje proruskih separatista. Rusija mora prestati biti kamen spoticanja i mora početi sudjelovati u postizanju rješenja", kazao je.

Rasmussen bi europskim ministrima trebao predstaviti mjere što ih je poduzeo Atlantski savez, a cilj je jamčiti sigurnosti zemljama istočne Europe, osobito baltičkim državama, te Poljskoj i Rumunjskoj. Da bi se stanovništvu dao osjećaj sigurnosti ondje su privremeno poslani zrakoplovi-radari tipa Awacs. I SAD je na područje baltičkih zemalja poslao šest lovaca-bombardera tipa F-15, dvanaest tipa F-16 te tri transportna zrakoplova u Poljsku. Ostale europske zemlje, među kojima Francuska i Velika Britanija izrazile su spremnost poslati onamo svoje zrakoplove ukoliko to od njih u idućih nekoliko tjedana zatraži NATO. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook