Građani 21 članice Europske unije: Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Grci, Hrvati, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani, Slovenci i Španjolci danas su birali novi saziv Europskog parlamenta.
Pročitajte i ovo
Objavljeni podaci izlaznosti na izbore u Europskoj uniji. Cjelokupna izlaznost je 43,1 posto, a po državama:
Austria 45 %
Belgija 90 %
Bugarska 40,2 %
Hrvatska 24,3 %
Češka 19,5 %
Cipar 42,4 %
Danska 55,0 %
Estonia 36,4 %
Finska 40,9 %
Francuska 43,5 %
Njemačka 47,9 %
Grčka 57,4 %
Mađarska 29,2 %
Irska 51,2%
Italija 60%
Latvia 30%
Letonija 37.3 %
Luxembourg 90%
Malta 74,8 %
Nizozemska 37,0 %
Poljska 22,7 %
Portugal 34,5 %
Rumunjska 34,7%
Slovačka 13 %
Slovenija 21 %
Španjolska 44,7 %
Švedska 51 %
Ujedinjeno kraljevstvo 36 %
Najmanja izlaznost u istočnoj i srednjoj Europi
Zemlje središnje i istočne Europe, koje su se svojedobno srčano zalagale za ulazak u EU, u nedjelju su masovno apstinirale od izlaska na europske izbore koje smatraju izborima drugog reda, bez velike važnosti za njihov svakodnevni život, piše agencija France presse.
Godine 2009. na izbore nije izašlo više od sedamdeset posto građana u više zemalja istočne Europe, prije svega u Slovačkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji.
Češka i Slovačka i ove su godine zabilježile izlaznost manju od dvadeset posto. Po neslužbenim podacima u Slovačkoj je u subotu glasovalo između 13 i 15 posto građana, a u Češkoj koja je glasovala u petak i subotu izlaznost, po procjenama agencije CTK, nije prešla dvadeset posto.
Izlaznost je u Poljskoj u nedjelju u podne bila je 7,31 posto, u Mađarskoj je, po agenciji MTI, u 18:30 izlaznost iznosila 27,64 posto. U Rumunjskoj je u nedjelju polovicom dana glasovalo 12,54 posto građana, a prognoze kažu da bi maksimalni postotak mogao biti 30 posto.
U Latviji na izbore u subotu nije izašlo gotovo sedamdeset posto ljudi, kazalo je izborno povjerenstvo.
Ipak, u više zemalja EU-a izlaznost je veća nego prije pet godina, uglavnom u starim zapadnim demokracijama.
U Francuskoj je izlaznost u 17:00 sati iznosila 35,07 posto, što je oko dva postotna boda više u odnosu na one 2009. u isto vrijeme, pokazuju službeni podaci iz te zemlje. U Njemačkoj, skok je još veći s izlaznošću od 25,6 posto u 14,00 sati, što je rast od više od pet postotnih bodova u odnosu na prije pet godina (20,2 posto). Izlaznost je nešto veća i u Portugalu.
Nacionalna fronta osvaja euroizbore u Francuskoj
Ultradesna stranka Nacionalna fronta osvojit će europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a socijalisti predsjednika Francoisa Hollandea na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP, pokazuju u nedjelju rezultati triju izlaznih anketa.
Ultradesna Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njezina protuimigrantska i euroskeptična stranka pobjedila na izborima za Europski parlament u Francuskoj.
Europski izbori u Sloveniji: Desnom centru 5 od 8 mjesta u EP-u
Oporbene stranke desnog centra u Sloveniji osvojile su, po neslužbenim informacijama, više glasova i zastupničkih mjesta od stranaka slovenske ljevice i liberalnih stranaka na europskim izborima održanim u nedjelju, koje je obilježila i vrlo mala izlaznost.
Službeni rezultati bit će objavljeni poslije 23 sata, a prema izlaznoj anketi agencije Mediana, najviše glasova birači su dali oporbenoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koja je dobila 24,6 posto glasova i koja će imati tri od slovenskih 8 zastupnika u Europskom parlamentu, čime je ponovila rezultat postignut na zadnjim izborima za Europski parlament 2009.
Na drugom je mjestu zajednička lista demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa osvojenih 15,2 posto glasova i dva osvojena zastupnička mjesta.
U Europski parlament, prema istoj projekciji, uvrstio se i nekadašnji direktor državne revizije Igor Šoltes čija je lista 'Vjerujem' dobila 10,6 posto glasova. U europarlament se uvrstio i Ivo Vajgl koji je bio europski parlamentarac i u dosadašnjem sazivu, a sada se kandidirao na listi Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), a lista DESUS-a dobila je 7,9 posto glasova.
U Njemačkoj u vodstvu konzervativci Angele Merkel
Konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU/CSU) vode u nedjelju na europskim izborima u Njemačkoj, pokazuju izlazne ankete.
Oni bi mogli dobiti 36 posto glasova, za razliku od 37,9 prije pet godina, a nalaze se ispred SPD-a, koji u Njemačkoj dijeli vlast s Merkel u 'velikoj koaliciji', koji bi mogao dobiti 27,5 posto čime bi zabilježio rast s 20,8 posto iz 2009.
Nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, mogla bi dobiti 6,5 posto što će joj omogućiti ulazak u Europski parlament.
Krajnje desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) nalazi se između 0,8 i 1 posto te bi prvi puta, s jednim zastupnikom, mogla ući u Europski parlament.
Njemačka ima 96 zastupnika u Europskom parlamentu, najviše od svih država članica.
Njemačka: CDU gubi mjesta, SDP dobiva , a AfD 6.5 %
CDU 35 (minus 7 mjesta)
SDP 27 (plus 4 mjesta)
Zeleni 11
Evo zašto su izbori u nedjelju važni
U Flandriji i dalje najjači separatisti, u Valoniji socijalisti
Prema prvim djelomičnim rezultatima parlamentarnih izbora u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u uvjerljivom vodstvu je Novi flamanski savez (NVA), stranka koja se zauzima za samostalnost Flandrije, dok su u Valoniji, na jugu zemlje, socijalisti (PS) i dalje najjača stranka.
Birališta u Belgiji zatvorena su u 16.00 sati, a prvi djelomični rezultati za donji dom belgijskog saveznog parlamenta pokazuju da NVA prelazi 30 posto u više pokrajina u Flandriji.
NVA je i do sada bila najjača stranka u Flandriji, ali nije sudjelovala u vlasti na saveznoj i regionalnoj razini. Ako se potvrdi da NVA prijeđe 30 posto glasova u Flandriji, smatra se da će ta stranka postati nezaobilazan čimbenik u formiranju savezne vlade. U tom slučaju mogu se očekivati teški pregovori o sastavljanju nove vlade jer se frankofone stranke protive rastakanju Belgije.
U programu najjače flamanske stranke - nacionalističkog NVA stoji da se zauzima za Belgiju kao konfederaciju dviju najvećih regija koje bi imale sve ovlasti, a saveznoj državi ostavili bi se samo obrana i vanjski poslovi.
Zasad je nejasno mogu li flamanski demokršćani prijeći 20 posto. O njima će također puno toga ovisiti - ako se odluče za koaliciju s NVA, onda bi najvjerojatniji kandidat za premijera bio Bart De De Wever, vođa NVA i sadašnji gradonačelnik Antwerpena. Međutim, sve frakofone stranke su u predizbornoj kampanji isticale da isključuju mogućnost suradnje s NVA.
Pravo glasa ima gotovo 400 milijuna ljudi diljem Europe, pa svjetske agencije ovaj dan na starom kontinentu nazivaju Super nedjeljom. Iako se u prethodna tri dana glasovalo u nekoliko zemalja, poput Britanije, Češke i Slovačke i rezultati iz tih članica bit će objavljeni večeras. Prvi izravni izbori za Europski parlament održani su 1979. godine. Ove godine, prvi put u povijesti, izbori za Europski parlament utječu i na izbor predsjednika europske vlade, odnosno predsjednika Europske komisije.
S druge strane, nije nemoguće da flamanski demokršćani, socijalisti i liberali zajedno dobiju 50 posto mjesta u parlamentu Flandrije, što bi im omogućilo da sastave vladu bez NVA i što bi znatno olakšalo sastavljanje savezne vlade.
U Valoniji, Socijalistička stranka (PS), premijera Elia Di Rupoa i dalje ostaje najjačom strankom, ispred liberala (MR). Prema izlaznim anketama PS na izborima za donji dom saveznog parlamenta dobiva između 32 i 33 posto, slijedi MR, koji bi trebao imati između 22 i 23 posto. Na trećem mjestu ostaju demokršćani cdH s oko 14 posto, a četvrta je stranka zelenih Ecolo s oko 10 posto.
Slična su predviđenja i za regionalni parlament u Valoniji.
PS je tradicionalno najjača stranka u Valoniji, a u nekim općinama u toj frankofonoj belgijskoj regiji socijalisti su neprekidno na vlasti skoro sto godina.
U Bruxelleskoj regiji, jedinoj dvojezičnoj u zemlji, iako s golemom većinom frankofonog stanovništva od preko 80 posto, prema izlaznim anketama u vodstvu su liberali MR s 23,4 posto glasova, ispred PS-a koji dobiva 22,8 posto. Na trećem je mjestu cdH s 11,5 posto, zatim Ecolo 10,4 posto.
U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.
U sadašnjoj vladi premijera Elia di Rupoa zastupljeno je šest stranaka: frankofoni socijalisti (PS) i njihovi socijalistički pandani u Flandriji (SPA), zatim dvije liberalne stranke, flamanska VLD i frankofona MR te flamanski demokršćani CDV i frankofoni demokršćani CdH. Ta vlada je osnovana 2011. godine nakon dosad najveće političke krize u Belgiji s 541 danom bez vlade. Elio di Rupo postao je tada prvi frankofoni premijer nakon više od 30 godina.
EP Austrija: Prema izlaznim anketama OeVP-u najviše glasova
Austrijska narodna stranka (OeVP) prema izlaznim je anketama dobila najviše glasova na europskim izborima koje je obilježio i veći broj glasova za krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPOe), prenose agencije.
OeVP, koji je 2009. na izborima na izborima za Europski parlament osvojio 30 posto glasova, ove je godine pao na 27,1 posto, socijaldemokrati (SPOe) imaju gotovo 24 posto koliko su osvojili i prije pet godina, a FPOe je dobio čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.
OeVP bi mogao osvojiti pet ili šest od 18 mandata europskih zastupnika koliko ih pripada Austriji, SPOe također pet, a FPOe četiri.
Zeleni su u odnosu na izbore iz 2009. dobili četiri postotka više, osvojivši 14,2 posto glasova, što im donosi dva do tri mjesta. Jedno će mjesto dobiti liberalni NEOS, nova stranka, sa 8,5 osvojenih glasova.
S političke je scene gotovo u potpunosti nestala stranka BZOe, ekstremnog desničara Joerga Haidera s osvojenih 0, 5 glasova.
Biračka mjesta u Austriji zatvorena su u 17.00 sati.
Prema posljednjim rezultatima:
OVP 27%
SPO 23,8%
FPO 19.5%
ZELENI 14.9%
Grčka: Neonacistička stranka mogla bi osvojiti 10% glasova
U Grčkoj bi mogla pobijediti radikalna ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni u nedjelju nakon zatvaranja birališta.
Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka. S druge stranke političkog spektra neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi osvojiti između osam i deset posto glasova.
Bira se 751 zastupnik
U Europski parlament bira se 751 zastupnik. Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.
Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament. (I.D. / I.P. / Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Golemi prosvjedi u IranuVIDEO Gore ulice, ubijeni deseci ljudi, čak i djeca, Trump: "Ako to učine, udarit ćemo ih vrlo snažno"
-
Ruska osvetaOglasili se Rusi: "Da, ispalili smo ga! To je osveta za udar na Putinovu rezidenciju"
-
Obračun s vladomVIDEO Zastrašujuće scene, prosvjedi u cijeloj državi: "Ljudima je dosta. Postaju nasilniji"
