U Bruxellessu je summit Europskog vijeća. Glavna tema je Brexit. Manje od šest mjeseci prije izlaska Velike Britanije iz Europske unije dogovora još nema.

Galerija


Ondje je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je iskoristio priliku i šefove europskih država i vlada informirao o stanju u BiH nakon izbora. Hrvatski premijer u srijedu je o stanju u BiH obavijestio članove Europske pučke stranke, a u četvrtak je to napravio i na sastanku Europskog vijeća. Rekao je da je izigran duh Daytonskog sporazuma i da takav scenarij nije dobar za BiH.

"Da pomognu političkim akterima u BiH da se usvoji jedan novi izborni zakon koji bi bio pravedan, u skladu s presudom Ustavnog suda i onemogućio ovakvu zloporabu postojećih propisa koji su doveli do ove situacije", kazao je Plenković.

Brexit ključna tema

A ključna tema summita bio je Brexit. Pregovori Londona i Bruxellesa i dalje su u slijepoj ulici. Glavni kamen spoticanja je položaj Sjeverne Irske i njezina granica prema Europskoj uniji. "Spreman sam sazvati Europsko vijeće o Brexitu ako i kad pregovarač Europske unije izvijesti da je ostvaren odlučan napredak. Moramo biti jasni da zasad nema dovoljno napretka", kazao je Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća.

Diplomati govore kako britanska premijerka Theresa May na summitu nije ponudila ništa novo. Na skup je došla s lancem oko vrata. Možda i simbolično s obzirom na to da balansira između oprečnih zahtjeva Bruxellesa i zagovornika Brexita u svojoj stranci.

Razgovarali o sigurnosti i problemu migracija

Izrazila je spremnost razmotriti produljenje takozvanog prijelaznog razdoblja: od trenutka kada njezina zemlju napusti Europsku uniju do dogovora o budućim odnosima. Sjeverna Irska bi za to vrijeme ipak bila dio jedinstvenog europskog tržišta. "Pojavila se nova ideja, zasad je to samo ideja, da se stvori mogućnost produženja implementacije prijelaznog razdoblja i to samo za nekoliko mjeseci", kazala je Theresa May, britanska premijerka.

Čelnici zemalja članica Europske unije na summitu su razgovarali i sigurnosti, posebno u svjetlu rastućih prijetnji kemijskim oružjem i hakerskim napadima, kao i o problemu migracija i migrantskih kvota. A neki sudionici summita sinoć su opuštanje od teških tema potražili u jednoj od briselskih pivnica uz čašu ili kriglu piva. Hrvatski premijer ipak nije bio viđen u društvu francuskog predsjednika, njemačke kancelarke i premijera Belgije i Luksemburga.

Europski čelnici ne poznaju BiH

U Bruxellesu je novinarka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović koja je pratila odjeke nakon što je premijer Andrej Plenković na sjednici Europskog vijeća aktualizirao stanje u BiH.

"O konkretnim očekivanjima u politici, osobito u međunarodnim odnosima, možemo govoriti tek kada ta očekivanja poluče konkretni rezultat. Što se odjeka tiče, oni su bili doista dobri. Nakon premijera, o BiH su govorili i bugarski, mađarski, španjolski premijer i predsjednik Francuske, Macron. Očito senzibiliziran za Bosnu i Hercegovinu u Parizu prije nekoliko dana kada se bilateralno sastao s premijerom Plenkovićem. Ono što se danas pokazalo jest da europski čelnici jako slabo poznaju politički ustroj i uopće stanje u BiH.

Oni za sve pa tako i za BiH, jednako kao i za Makedoniju, žele jako brza rješenja u velikom okviru, a bez puno poimanja o tome što to zaista znači. Premijerova namjera je bila senzibilizirati sve zemlje, članice Europske unije, osobito one koje su i članice Vijeća za implementaciju mira u BiH, da se potakne taj proces promjene izbornog zakona, ali i promjene Ustava. Zapravo implementacija presude Ustavnog suda po apelaciji Ljubić bila bi prvi korak k tome i onda, nakon toga, sasvim logična posljedica bi bila da se u Predsjedništvo može birati samo ona osoba kojoj su Hrvati dali svoj izborni legitimitet. Pozorno su slušali, premijer je bio edukativan.

Sljedeći korak po tom pitanju bi bio da se, nakon što se službeno objave rezultati izbora u BiH, napravi jedna šira analiza, da se to najprije pokrene na Coreperu, a onda na Vijeću ministara vanjskih poslova. Onda, eventualno, da BiH bude dio jedne agende jednog od sastanaka europskih vijeća u sljedećih nekoliko mjeseci. Tim više što je sada sastanak ministara vanjskih poslova, koji se održao prošli tjedan, u izvješću nije afirmativan za BiH. Zadnji dokument kojim Europsko vijeće barata je onaj od lipnja u kojem se uopće ne spominje niti konstitutivnost, a spominje se pojam 'izbornog okvira' umjesto 'izbornog zakona', koji je jedina legitimna državna kategorija.

Nadam se da će premijerov govor doprinijeti boljem razumijevanju stanja u BiH iako je, smatram, ključ rješenja stanja u BiH Washington i tu treba puno intenzivnije raditi, dakle sa SAD-om". 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr