Žrtve holokausta (Foto: Arhiva/AFP)
Žrtve holokausta (Foto: Arhiva/AFP)

Ovog će tjedna biti objavljeni dokumenti s ranim dokazima o nacističkim zločinima, posebice nad Židovima u konclogorima, prokrijumčareni iz okupirane istočne Europe.


Londonski Wiener Library, koji se bavi istraživanjem dokaza holokausta i genocida, ovog će tjedna po prvi put predstaviti javnosti dokaze Komisije UN-a za ratne zločine, od kojih najstariji potječu iz 1943. godine.

Među tisućama dokumenata nalaze se i rani dokazi o zločinima počinjenim u konclogorima nad Židovima, prokrijumčareni iz istočne Europe. Na web-stranicama Wiener Libraryja je i katalog, koji će omogućiti pretraživanje arhive na internetu.

Arhiv je zatvoren, a Komisija UN-a za ratne zločine prestala raditi krajem 1940-ih, kada je Zapadna Njemačka u osvit hladnog rata postala važan saveznik Amerike i Velike Britanije. Dokumenti pokazuju da su prvi zahtjevi za zadovoljenjem pravde pristigli iz zemalja koje su bile napadnute, kao što su Poljska i Kina, a ne iz Velike Britanije, SAD-a i Rusije, koje su koordinirale poslijeratna suđenja ratnim zločincima u Nürnbergu.

Neposredno nakon osnivanja UN-a 1942. godine počelo je prikupljanje dokaza, a dokumenti otkrivaju kako su sudovi u Grčkoj, Filipinima i Poljskoj kasnih 1940-ih tretirali silovanje i prisiljavanje na prostituciju kao ratne zločine, usprkos novijim tvrdnjama da je ta zakonska novost uvedena nakon rata u Bosni 1990-ih godina.

Poljska vlada u egzilu dostavljala je Komisiji UN-a za ratne zločine detaljne opise konclogora kao što su Treblinka i Auschwitz, u kojima su u plinskim komorama ubijeni milijuni Židova, a ta su svjedočanstva prokrijumčarena iz okupirane istočne Europe. U optužnici iz travnja 1944. spominju se žrtve koje su prisiljavane da se razodjenu te se navodi kako su "pločice u plinskim komorama... bile vrlo skliske kada bi se smočile".

Wiener Library osnovao je 1934. godine u Amsterdamu Alfred Wiener, s ciljem da prati nacistički antisemitizam. Na početku Drugog svjetskog rata svoju je zbirku dokumenata prebacio u London, a potom je surađivao s britanskom vladom ne bi li dužnosnicima prenio podatke o Hitlerovom režimu i pružio dokaze koji su korišteni tijekom suđenja u Nürnbergu.

Žrtve holokausta (Foto: Arhiva/AFP)

Danas se Wiener Library nalazi u Bloomsburyju u Londonu i surađuje s Međunarodnom službom traženja ne bi li pomogla ljudima koji traže članove obitelji nestale u konclogorima.

"Katalog Komisije UN-a za ratne zločine bit će dostupan na našoj web-stranici ovog tjedna. Svi zainteresirani moći će sami pregledati arhivu", kazao je arhivar Wiener Libraryja Howard Falksohn. "Očekujemo veliki interes. Pojedini pdf-ovi sadrže više od 2000 stranica. Ovo je prvi put da će biti dostupni svima. Vrlo je moguće da će temeljem tih dokumenata moći biti iznova napisana pojedina poglavlja povijesti", rekao je on.

Među najstarijim dokazima su oni koji su prikupljeni ne bi li Adolf Hitler bio izravno optužen za ulogu u koordiniranju i kontroliranju masakra koje su nacisti provodili u Čehoslovačkoj. Većinu tih dokumenata prikupila je češka vlada u egzilu. Na više od 300 stranica detaljno su opisane njegove naredbe i odgovornosti. Nacistički vođa je optužen na tajnom sastanku UN-ove komisije krajem 1944., u vrijeme kad je Luftwaffe bombardirao London.

Krajem 1940-ih američka i britanska vlada usporile su progon nacista. Tadašnji američki predsjednik Harry Truman dao je prednost antikomunizmu u odnosu na pozivanje nacista na odgovornost, kaže Dan Plesch, autor knjige "Ljudska prava poslije Hitlera: Izgubljena povijesti kaznenog progona sila Osovine za ratne zločine", koji je na dosad dostupnim dokumentima iz tog vremena radio više od desetljeća, piše Guardian.