Stotine penjača iz čitavog svijeta svake se godine pokušava popeti na 8.850 metara visoki planinski vrh no desetak metara visok okomiti zid stijene na oko 8.790 metara nadmorske visine često stvara velike probleme i gužve.
Izmoreni penjači tamo moraju čekati na red nekad i satima kako bi se po jedinom užetu popeli i spustili, izloženi rizicima koje nosi rijedak zrak na području koje je poznato kao "smrtonosna zona".
INFOGRAFIKA Evo najčešćih uzroka smrti na najvišem 'groblju' svijeta
Dawa Steven Sherpa, član udruženja organizatora ekspedicija (EOA), kaže kako će se učvrstiti različita užad i na preprekama poput ogranka Geneva, barijere Yellow Band i platoa Balcony kako bi se ublažile gužve.
"Želimo učvrstiti užad što je ranije moguće tako da ostane dovoljno vremenskih džepova da se popne na vrh bez pritisaka da svi penjači to učine istodobno i tako stvore gužve", kaže Sherpa.
Nepal je objavio kako će razmjestiti policijsko i vojno osoblje u baznom logoru Everesta kako bi se osigurao logor i spriječili sukobi poput onog koji je oko užadi prošle godine izbio između europskih penjača i lokalnih šerpa. Oni će također osigurati da penjači ne ostavljaju smeće na planini.
Vlasti su zatražile od svakog penjača da u bazni logor snese barem osam kilogarma smeća. Penjanje po Himalajama ključni je izvor prihoda i zaposlenja u siromašnom Nepalu.
Više od četiri tisuće ljudi popelo se na Mount Everest od 1953. kada su to učinili Novozelanđanin Edmund Hillary i Nepalac Tenzing Norgay Sherpa. Na padinama planine život je izgubilo 240 ljudi.(Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
"Ljude ćemo poticati..."
međunarodna koordinirana akcija
"Postoji li neki drugi Andrej?"
