Gradnja prve džamije u istočnom Berlinu izazvala prosvjede

Džamija pokreta Ahmadiyya s minaretom visokim 12 metara trebala bi se otvoriti iduće godine na mjestu nekadašnje tvornice kiselog kupura u predgrađu Pankow-Heinersdorf. No, to je razbjesnilo lokalne stanovnike koji kažu da u tom djelu grada živi samo nekoliko muslimana.

Pročitajte i ovo Prekršio članak 185. Snimio ga radar iako nije prebrzo vozio: Sad mu prijeti novčana kazna Predivni prizori Pogledajte kako izgledaju slavlja Nove godine u svjetskim metropolama

Na svečanosti polaganja kamena temeljca pojavilo se 40 prosvjednika koji su nosili transparente i uzvikivali "Ne džamiji u Pankowu".

"Bogomolja, bilo da je riječ o džamiji, sinagogi ili crkvi, trebala
bi biti u središtu vjerske zajednice", rekao je Joachim Swietlik, čelnik udruge građana koja se protivi gradnji džamije.

Po njegovim riječima, Ahmadiyya, pokret utemeljen u Indiji u 19. stoljeću kojeg ne priznaju neke vodeće islamske skupine zbog različitih vjerovanja, zapravo je fundamentalistička sekta koja želi ukinuti demokraciju.

Taj pokret, koji broji 30.000 sljedbenika i ima 15 džamija u
Njemačkoj, ističe međutim svoje miroljubive vrednote.

Njegov čelnik Abdullah Uwe Wagishauser nada se dobrim odnosima između muslimanske zajednice i protivnika gradnje džamije. "Nemamo nikakvih problema s ljudima koji žive oko džamija u drugim gradovima. Naše džamije pomažu u razvijanju međureligijskog dijaloga i uzajamnog razumijevanja", istaknuo je Wagishauser.

Berlinske vlasti izdale su dozvolu za gradnju džamije neposredno pred Božić, nakon mjeseca dana sporenja s protivnicima gradnje muslimanske bogomolje.