Neki analitičari nagađaju da je zaoštravanje odnosa posljedica ruskog nezadovoljstva ukrajinskim približavanjem Europskoj uniji. Prije četiri godine zbog plinskog rata Moskve i Kijeva velik dio Europe usred zime ostao je bez grijanja. Gradnja novih opskrbnih pravaca zato je Europskoj uniji jedan od prioriteta.
Pročitajte i ovo
Europska unija je najveći svjetski uvoznik plina. Čak 57% potreba zadovoljava se iz uvoza. A glavni dobavljač je Rusija. Iz te zemlje stiže gotovo 40% plina potrošenog na tržištu Europske unije.
'Rusija je naš najvažniji partner, dobavljač i izvoznik na tržište Europske unije i spremni smo dugoročno nastaviti to partnerstvo. Trebamo plin iz Rusije za grijanje i energetski sektor, a Rusija treba novac za svoj proračun', rekao je Günther Oettinger, Europski povjerenik za energiju.
>> Za nekoliko tjedana kreće plinofikacija Šibenika
Plin iz Rusije stiže dobro razgranatom mrežom plinovoda koja se posljednjih godina širi - nedavno je otvoren Sjeverni tok, a prošle godine je počela i gradnja Južnog toka koji bi u uporabu trebao ući 2015. Europska komisija ipak je zabrinuta zbog mogućeg korištenja plina kao sredstva političkog pritiska. Zato se nastoji osigurati više pravaca opskrbe. Prošli mjesec objavljena je lista od 250 energetskih projekata koji mogu dobiti potporu.
'U prosincu se nadamo dobiti višegodišnji financijski okvir. Znači proračun za sljedećih 7 godina od 2014. do 2020. za Europsku uniju. U njemu smo predvidjeli oko 5 milijardi i 800 milijuna eura za sufinanciranje tih projekata', kaže Oettinger.
Na dio tog novca može računati i Hrvatska. Na popisu Europske komisije su Jonsko jadranski plinovod kao i LNG terminal u Omišlju na Krku.
'Cijena izgradnje LNG-a na Krku je nešto više od 600 milijuna eura. Interes je veliki. Feasibility study, draft feasibility studije je gotov. Interes je veliki i stoga smatram da neće biti problema što se tiče samih investitora za LNG', rekao je Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva.
Uskoro bi trebala biti potpisana i zajednička deklaracija premijera Hrvatske, Mađarske i Ukrajine o Adriatic gas corridoru od LNG terminala u Omišlju do Ukrajine. U projekt bi se poslije mogle uključiti i druge zemlje.
'Teško je govoriti o nekakvim godinama i roku kad će se on izgraditi, ali ono što je sigurno, taj projekt je podržan od strane EK, a samim time očekujemo i da će on uskoro ući u listu projekata koje će sufinancirati Europska komisija', kaže Leverić.
A tim plinovodom Hrvatska bi mogla izvoziti i vlastiti plin. Procjenjuje se da jadransko podmorje skriva velike zalihe. Hrvatska vlada u Sabor je već poslala novi zakon o strateškim investicijama kojim bi se olakšala eksploatacija i privuklo ulagače.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
u četvrtak je predstavljanjeZna se tko će biti nova pjevačica Magazina: Riječ je o svima već dobro poznatom imenu na domaćoj sceni!
-
S RAZLOGOMLejla Filipović u baš dobrim trapericama koje uvijek imaju sigurno mjesto u ženskim ormarima
-
pratite na gol.hr-uUŽIVO SLOVAN – DINAMO: Kulenović pogodio drugi put, Modri imaju tri gola prednosti u Bratislavi!
