Radislav Krstić
Pročitajte i ovo
Jedinstvena kazna
Visoki kazneni sud odbio Ivu Sanadera
Donosi Provjereno
Nevjerojatna presuda! Niti je njegov auto, niti je on na slici. Sve su snimile kamere, ali sud ga je ipak proglasio krivim
Bivši general Vojske RS-a Radislav Krstić 2001. godine proglašen je krivim za ubojstvo tisuća bošnjačkih muslimana u razdoblju između 10. i 19. srpnja 1995. godine. Kriv je za genocid, istrebljenje, ubojstva i progone te osuđen 46 godina zatvora. To je bila prva presuda Haškog suda za genocid za rat u BiH te do tada najduža izrečena zatvorska kazna. Krstić je bio i prvi Europljanin osuđen za genocid nekog međunarodnog suda nakon Nürnberga.
Ipak, nakon žalbe kazna mu je smanjena na 35 godina zatvora, a kazneno djelo preinačeno u sudjelovanje i pomaganje u genocidu.
Na služenje kazne prebačen je u Veliku Britaniju, gdje je pretučen u svibnju 2010. Navodno su ga napala trojica zatvorenika jer je "bio bahat" i "svima glumio generala".
Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić
Bivši časnici Vojske Republike Srpske Vujadin Popović i Ljubiša Beara u siječnju 2015. dočekali su drugostupanjske doživotne zatvorske kazne za genocid u Srebrenici. Dragi Nikoliću, bivšem časniku za sigurnost Zvorničke brigade VRS-a, potvrđena je kazna od 35 godina zatvora zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida.
Popović i Beara prvostupanjskom presudom 2010. proglašeni su krivima za genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine, kada je pobijeno oko 7000 srebreničkih muslimana. Beara je 9. veljače 2017. umro u zatvoru u Berlinu.
Milan Lukić
U prosincu 2012. Haški sud potvrdio je doživotnu kaznu zatvora bosanskom Srbinu Milanu Lukiću za zločine počinjene na području Višegrada. Lukić je do 2004. bio u Srbiji, a u kolovozu 2005. uhićen je u Buenos Airesu, gdje je živio pod lažnim imenom Goran Dukanović. Godinu kasnije izručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Kaznu izdržava u zatvoru kod Požarevca u Srbiji.
U dijelu zločina sudjelovao je i njegov rođak Sredoje Lukić, kojemu je Žalbeno vijeće prvostupanjsku kaznu od 30 godina zatvora smanjilo na 27.
Stanislav Galić
Stanislav Galić bio je vojni zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa u sklopu Vojske Republike Srpske za vrijeme opsade Sarajeva. Nadređeni su mu bili su Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Proglašen je krivim 2003. godine za zločine protiv čovječnosti i širenje terora među civilima u Sarajevu. Prvostupanjskom presudom osuđen je na 20 godina zatvora, no nakon žalbe tužitelja drugostupanjskom presudom 2006. godine kazna mu je preinačena u doživotni zatvor. Time je postao prva osoba koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio na najtežu kaznu. Kaznu služi u Njemačkoj.
Zdravko Tolmir
Nekadašnji general Vojske Republike Srpske i pomoćnik Ratka Mladića za obavještajno-sigurnosne poslove Zdravko Tolmir umro je u haškoj ćeliji u veljači 2016. godine.
Pred ICTY-jem je proglašen krivim za genocid, zavjeru zbog počinjenja genocida, ubojstva, istrebljenja, progone i prisilno premještanje civila. Sudsko vijeće je utvrdilo i da je sudjelovao u dva zajednička zločinačka pothvata, ubijanju muškaraca iz Srebrenice te prisilnoj deportaciji Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe. Osobno je bio nazočan u Srebrenici i Žepi u srpnju 1995. Sud je utvrdio i da je osobno predlagao ubojstva civila, a zatim pomagao u prikrivanju zločina. U travnju 2015. godine za navedene zločine osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu.
Milan Martić
Milanu Martiću, jednom od vođa kninskih Srba, u studenom 2008. godine drugostupanjskom presudom u cijelosti je potvrđena prvostupanjska presuda od 35 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
Optužnica ga je teretila za ratne zločine u Škabrnji, kao i izdavanje zapovijedi o raketiranju Zagreba u svibnju 1995. godine. Tada je ubijeno sedam civila, a ranjeno ih je 214. Na izdržavanje kazne upućen je u zatvor u Estoniji.
Biljana Plavšić
Sveučilišna profesorica, predsjednica Republike Srpske od 1996. do 1998. godine, ratna zločinka Biljana Plavšić, na Međunarodnom sudu u Haagu optužena je za ratni zločin, genocid, zločine protiv čovječnosti i teška kršenja običaja i pravila ratovanja. Nakon suđenja i nagodbe s tužiteljstvom, zbog koje je oslobođena optužbe za geniocid, osuđena je na 11 godina zatvora. Veći dio zatvorske kazne izdržala je u Švedskoj, nakon čega je u listopadu 2009. godine puštena na slobodu.
Nakon izlaska iz zatvora odmah se uputila u Beograd, gdje je u svoj stan došla u pratnji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Tada je kazala da će s obitelji ostati u Beogradu.
Ratko Mladić
Zapovjednik jugoslavenske vojske u Hrvatskoj, a kasnije i srpskih snaga u BiH Ratko Mladić, na Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osuđen je na doživotni zatvor. Optužnica, čija je prva verzija podignuta još krajem srpnja 1995., u međuvremenu je još tri puta proširivana i mijenjana. Suđeno mu je prema 10 od 11 točaka optužnice, od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine. Osuđen je na doživotan zatvor, a oslobođen je jedino točke koja ga je optuživala za genocid u šest općina BiH. Sudilo mu se samo za genocid na teritoriju BiH, a ne i za zločine počinjene na teritoriju Hrvatske.
Inače, tijekom boravka u Haagu preživio je dva moždana udara i srčani infarkt, a stanje mu se popravilo iako su njegovi odvjetnici tražili da ga se preseli u Rusiju jer su smatrali da u Haagu ne dobiva potrebnu liječničku skrb.
Slobodan Milošević
Miloševiću se pred ICTY-jem sudilo zbog ratnih zločina na Kosovu i u Hrvatskoj te genocida u BiH. Suđenje je počelo u veljači 2002. godine u Haagu, no on nije priznao formalnu jurisdikciju Haškog suda. Ipak, vodio je vlastitu obranu, ali zbog njegova zdravstvenog stanja suđenje je prekidano 15 puta. U ožujku 2006. zatvorski čuvar pronašao ga je mrtvog u krevetu u pritvorskoj jedinici UN-a. Pokrenuta je i istraga o njegovoj smrti. Nije uzimao propisanu terapiju, što je dovelo do srčanog infarkta kao uzroka smrti.