Gdje su danas najpoznatiji srpski osuđenici iz Haaga?

Pred ICTY-jem je proglašen krivim za genocid, zavjeru zbog počinjenja genocida, ubojstva, istrebljenja, progone i prisilno premještanje civila. Sudsko vijeće je utvrdilo i da je sudjelovao u dva zajednička zločinačka pothvata, ubijanju muškaraca iz Srebrenice te prisilnoj deportaciji Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe. Osobno je bio nazočan u Srebrenici i Žepi u srpnju 1995. Sud je utvrdio i da je osobno predlagao ubojstva civila, a zatim pomagao u prikrivanju zločina. U travnju 2015. godine za navedene zločine osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu.

Milan Martić

Milanu Martiću, jednom od vođa kninskih Srba, u studenom 2008. godine drugostupanjskom presudom u cijelosti je potvrđena prvostupanjska presuda od 35 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

Optužnica ga je teretila za ratne zločine u Škabrnji, kao i izdavanje zapovijedi o raketiranju Zagreba u svibnju 1995. godine. Tada je ubijeno sedam civila, a ranjeno ih je 214. Na izdržavanje kazne upućen je u zatvor u Estoniji.

Biljana Plavšić

Sveučilišna profesorica, predsjednica Republike Srpske od 1996. do 1998. godine, ratna zločinka Biljana Plavšić, na Međunarodnom sudu u Haagu optužena je za ratni zločin, genocid, zločine protiv čovječnosti i teška kršenja običaja i pravila ratovanja. Nakon suđenja i nagodbe s tužiteljstvom, zbog koje je oslobođena optužbe za geniocid, osuđena je na 11 godina zatvora. Veći dio zatvorske kazne izdržala je u Švedskoj, nakon čega je u listopadu 2009. godine puštena na slobodu.

Nakon izlaska iz zatvora odmah se uputila u Beograd, gdje je u svoj stan došla u pratnji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Tada je kazala da će s obitelji ostati u Beogradu.

Ratko Mladić

Zapovjednik jugoslavenske vojske u Hrvatskoj, a kasnije i srpskih snaga u BiH Ratko Mladić, na Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osuđen je na doživotni zatvor. Optužnica, čija je prva verzija podignuta još krajem srpnja 1995., u međuvremenu je još tri puta proširivana i mijenjana. Suđeno mu je prema 10 od 11 točaka optužnice, od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine. Osuđen je na doživotan zatvor, a oslobođen je jedino točke koja ga je optuživala za genocid u šest općina BiH. Sudilo mu se samo za genocid na teritoriju BiH, a ne i za zločine počinjene na teritoriju Hrvatske.

Inače, tijekom boravka u Haagu preživio je dva moždana udara i srčani infarkt, a stanje mu se popravilo iako su njegovi odvjetnici tražili da ga se preseli u Rusiju jer su smatrali da u Haagu ne dobiva potrebnu liječničku skrb.

Slobodan Milošević

Miloševiću se pred ICTY-jem sudilo zbog ratnih zločina na Kosovu i u Hrvatskoj te genocida u BiH. Suđenje je počelo u veljači 2002. godine u Haagu, no on nije priznao formalnu jurisdikciju Haškog suda. Ipak, vodio je vlastitu obranu, ali zbog njegova zdravstvenog stanja suđenje je prekidano 15 puta. U ožujku 2006. zatvorski čuvar pronašao ga je mrtvog u krevetu u pritvorskoj jedinici UN-a. Pokrenuta je i istraga o njegovoj smrti. Nije uzimao propisanu terapiju, što je dovelo do srčanog infarkta kao uzroka smrti.