Fotograf Bijele kuće: "Na fotografije Trumpove prisege dodavao sam ljude kako bi izgledalo da ih je više"

Radi se o fotografijama s predsjedničke prisege Donalda Trumpa iz siječnja prošle godine, na kojima je bilo vidno manje ljudi nego na fotografijama prisege prošlog američkog predsjednika Baracka Obame iz 2009. godine. Taj detalj otkriven je u izvješćima do kojih je došao Guardian.

Pročitajte i ovo došlo do ovacija Ravnatelj FBI-a podnosi ostavku: Objasnio zašto i kada odlazi prvi veliki intervju nakon izbora Trump objavio: "Ovo je moj uvjet za ostanak SAD-a u NATO-u"

Bacilo je to novo svjetlo na tvrdnju Trumpove administracije prema kojoj je njegova prisega bila najposjećenija predsjednička prisega u povijesti te zemlje. Ne postoji podatak koje su fotografije uređene i jesu li ikad javno objavljene.

Zatražene fotografije stvarnog stanja pa onda "popravak"

Službeni fotograf je rekao kako su od njega prvo zatražene fotografije koje prikazuju stvarno stanje, a nakon što je poslao 25 fotografija, rečeno mu je da nekoliko njih "popravi" za novu objavu.

"Imao sam dojam da predsjednik Trump želi vidjeti fotografije na kojima je bilo više ljudi u gomili, a stvarne su prikazivale puno praznih područja. Shvatio sam da postojeće fotografije trebam preurediti, no to od mene nitko nije direktno zatražio", kazao je fotograf.

"Fotograf je rekao kako je uređivao fotografije za prisegu. Izrezivao je dijelove neba i tla da bi sve ostalo u simetriji i zumirao prisutne kako bi masa ljudi izgledala veća. Odabrao je nekoliko fotografija, temeljenih na njegovoj profesionalnoj prosudbi na kojima se usredotočio na područne u sredini gdje je većina građana stajala", piše u izvješću.

Iz Trumpove administracije su priopćili kako se radi o "standardnoj umjetničkoj praksi". Podsjetimo, u 17:40 tog dana u Bijeloj kući nakon prisege je objavljeno kako je "na događaju bila najveća publika koja je svjedočila predsjedničkoj prisezi u povijesti zemlje".

Nijemcima Trump strašniji od migranata i terorizma

Nijemci više strahuju od Donalda Trumpa nego od migracija i terorizma, pokazuje studija o strahovima Nijemaca objavljena u četvrtak. "Šezdeset i devet posto ispitanih najviše strahuje od opasnosti koju sa sobom donosi politika Donalda Trumpa. Američki predsjednik Nijemcima više utjeruje strah u kosti nego posljedice izbjegličke politike (63 posto) ili terorizam (59 posto)", proizlazi iz studije osiguravajućeg društva R+V pod nazivom "Strahovi Nijemaca".

"Na vrhu strahova Nijemaca nalaze prije svega političke teme, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu", rekla je prilikom predstavljanja studije u Berlinu Brigitte Roemstedt, voditeljica informativnog centra R+V osiguranja. Dosad niti jedna tema u ispitivanju strahova Nijemaca nije zabilježila tako visoke vrijednosti kao strah od politike Donalda Trumpa.

Na listi strahova Nijemaca se nalazi i strah od prirodnih nepogoda (56 posto), štetnih tvari u namirnicama (55 posto) te da će u starosti postati ovisni o tuđoj njezi (52 posto). Stručnjaci strah od Donalda Trumpa ne smatraju pretjeranim. "On u velikoj mjeri na međunarodnom planu skrbi za nesigurnost i destabilizaciju", smatra politolog Manfred Schmidt sa sveučilišta u Heidelbergu.

Redatelj Moore usporedio Trumpa s Hitlerom

Redatelj Michael Moore usporedio je američkog predsjednika Donalda Trumpa s Adolfom Hitlerom u svojem provokativnom novom dokumentarnom filmu "Fahrenheit 11/9" koji je svjetsku premijeru imao u Torontu na Međunarodnom filmskom festivalu u četvrtak. U dokumentarnom filmu se istražuje koje su snage pridonijele Trumpovoj izbornoj pobjedi u studenome 2016. te se povlače paralele s usponom Hitlera 1930-ih u Njemačkoj. Bijela kuća zasad nije dostupna za komentar, navodi Reuters.

U filmu se, s jedne strane, preko videosnimki Hitlerovih skupova stavljaju Trumpove riječi, kao povijesni govori o usponu jakog muškarca na poziciju moći. "Istražujemo kako smo dovraga došli do ovog nereda i kako da se izvučemo", rekao je liberalni aktivist novinarima uoči prikazivanja filma. "On je (Trump) prisutan već dulje vrijeme, a mi se već dugo ponašamo na isti način i kad se osvrnete unazad vidjet ćete kako su mu bili popločani putovi", rekao je Moore.

Novi film poziv je Amerikancima na akciju, rekao je Moore, koji je dobio Oscara 2003. za dokumentarac o oružanom nasilju "Bowling for Columbine". "U ratu smo da dobijemo svoju zemlju nazad", rekao je. "Svatko tko ne razumije da se to događa bit će gorko razočaran u rezultate onoga što će se dogoditi sljedećih nekoliko godina s Donaldom Trumpom". "Fahrenheit 11/9" naziv je dobio prema ranim satima 9. studenoga 2016., kad je republikanski kandidat Trump službeno proglasio pobjedu nad kandidatkinjom Demokratske stranke Hillary Clinton.

"Tihi otpor" Trumpu

Trumpovu pobjedu Moore u filmu objašnjava rasprostranjenom pretpostavkom da će Clinton pobijediti, interesima elita, te američkim medijima koji su prednost davali populističkim Trumpovim obraćanjima javnosti. Premijera dokumentarca odvijala se isti tjedan u kojemu je New York Times objavio anonimnu kolumnu čiji je autor opisao "tihi otpor" Trumpu unutar njegove administracije, te u kojemu su objavljeni izvatci nove knjige novinara Boba Woodwarda koji portretira Trumpa kao osobu sklonu impulsivnom donošenju odluka.

To slijedi nakon Mooreova one-man showa na Brodwayu prošle godine u kojem je on kroz satiričku optiku govorio o Trumpu te poticao liberale da ogorčenost republikanskom političkom agendom preokrenu u otpor. Film također obrađuje teme od masovne pucnjave u američkim školama do zagađenosti vode u Moorovu rodnom gradu Flintu u Michigenu. Na kraju premijere u Torontu, Moore se pojavio na pozornici u društvu učenika floridske škole koji su vodili prosvjede za strožu kontrolu oružja. (Hina, M.V.)