"Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. Pripreme za ispunjavanje zahtjeva EU-a brzo napreduju a usklađivanje s pravilima EU-a u nekim sektorima je na visokoj razini. Ipak, potrebni su znatni napori kako bi se postigla puna usklađenost", stoji u zajedničkom stajalištu EU-a.
Pročitajte i ovo
U ponedjeljak će se u Luxembourgu održati 4. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela zaduženog za nadzor provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, a s europske strane sudjelovat će predsjedatelj Vijeća EU-a, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn.
U većini područja Hrvatska je zabilježila određeni napredak, uglavnom u zakonodavnom usklađivanju, ali i u smislu izgradnje administrativnih kapaciteta, ali što se tiče opće razine usklađenosti ostaje još puno posla, navodi se u dokumentu.
U području javnih nabava zabilježen je "vrlo ograničen napredak". EU ističe da je Hrvatski sabor u listopadu 2007. donio novi zakon o javnim nabavama, ali se još zaostaje u izradi "sveobuhvatne srednjoročne strategije za razvoj sustava javnih nabava i izgradnji institucionalnog kapaciteta", ocjenjuje EU.
U pogledu tržišnog natjecanja, EU vidi određeni napredak u području fiskalne pomoći i u restrukturiranju čeličnog sektora. Od Hrvatske se traže daljnji napori na dovršenju zakonodavne usklađenosti, posebice u pogledu sustava pomoći i fiskalnog zakonodavstva koji se odnosi na Slobodne zone. Također se traži da se Agencija za tržišno natjecanje opremi odgovarajućim instrumentima. EU također podsjeća na potrebu pravodobnog usvajanja i provedbe programa za restrukturiranje u brodogradnji i dopunjavanja Nacionalnog programa za restrukturiranje u čeličnom sektoru.
Što se tiče državnih potpora, "EU traži da Hrvatska bez odgađanja donese dopunjeni program restrukturiranja čeličnog sektora i revidirane individualne poslovne planove za brodogradilišni sektor kako bi se uskladila s obvezama iz SSP-a. Sve dok se ti zahtjevi ne ispune, državne potpore tim sektorima su nezakonite od stupanja na snagu Privremenog sporazuma".
EU pozdravlja napredak postignut u rješavanju zaostataka kod obrade zahtjeva za stjecanjem nekretnina te podsjeća da od veljače 2009. godine, prema SSP-u, državljani zemalja članica EU-a trebaju imati isti tretman pri stjecanju nekretnina kao i hrvatski državljani.
U pogledu oporezivanja, EU upozorava da sadašnji sustav trošarina na cigarete "rezultira de facto diskriminacijom uvoznih proizvoda, što nije u skladu s SSP-om, i stoga mora biti hitno riješeno". Također se kaže da neki "carinski nameti" koje Hrvatska provodi nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom i "čini se sa SSP-om te će morati biti ukinuti".
EU poziva Hrvatsku da hitno posveti pozornost slabostima u decentraliziranom sustavu upravljanja sredstvima iz pretpristupnih fondova EU-a, zbog čega je Komisija privremeno suspendirala potporu ugovorima iz programa PHARE za 2006. i smanjila iznos iz IPA programa za 5 milijuna eura. EU ističe da bi te mjere trebale biti privremene, "bit će okončane čim Komisija bude zadovoljna poboljšanjima u Hrvatskoj".
Unija je zadovoljna napretkom postignutim u poglavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, posebice u pogledu ispunjavanja mjerila za otvaranje pregovora u tom poglavlju.
U poglavlju Ribarstvo, postignut je određeni napredak, ali se traže pojačani napori na uspostavi kompjuterskog registra ribarske flote, sustava za nadzor brodova, prikupljanja podataka i jačanja inspekcijskog sustava. EU navodi da se trenutačno radi na dogovoru o provedbi ribarskih odredbi iz bilateralnog sporazuma između Slovenije i Hrvatske o pograničnom prometu i da "očekuje brzo rješenje".
Što se tiče ekonomskih kriterija, EU navodi da je makroekonomska politika pridonijela niskoj inflaciji, stabilnosti tečaja i znatnom smanjenju fiskalnog deficita, da postoje dobri ekonomski rezultati sa snažnim investicijama, zaposlenost raste a nezaposlenost, iako je još uvijek visoka, opada.
EU također bilježi daljnji napredak u poboljšanju poslovnog okruženja i uspješni dovršetak privatizacije nekih tvrtki. S druge strane, EU upozorava na vanjskotrgovinski deficit i visoki vanjski dug, koji mogu predstavljati prijetnju makroekonomskoj stabilnosti.
"Također, povoljno ekonomsko okruženje i veliki prihodi nisu u potpunosti korišteni za smanjenje proračunskog deficita, nego su, umjesto toga, vodili ekspanziji potrošnje. Visoka razina tekuće potrošnje, uključujući subvencije gubitaškim poduzećima, i dalje usporavaju strukturalne promjene i vrše pritisak na javne financije. EU bilježi da će neizbježno restrukturiranje biti na korist hrvatskih građana, jer gubitaška poduzeća troše nerazmjeran dio javnih fondova, opterećuju fiskalnu politiku i istodobno ograničavaju izglede za rast", kaže se u dokumentu.
U pogledu političkih kriterija, EU ponovno podsjeća Hrvatsku da je "uspostava neovisnog, nepristranog, pouzdanog, transparentnog i učinkovitog pravosudnog sustava od najveće važnosti i bitan uvjet za jačanje vladavine zakona i odgovarajuću provedbu acquisa".
EU ističe da je postignut određeni napredak u provedbi reformske strategije u pravosuđu, uključujući smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta. Međutim, traži se dopuna strategije i akcijski plan za pravosudnu reformu te ubrzanje njezine provedbe kako bi se smanjilo pretjerano trajanje sudskih postupaka, osigurala puna i odgovarajuća provedba sudskih odluka, racionalizirala mreža sudova i uspostavio otvoren, pošten i transparentna sustav imenovanja i obučavanja dužnosnika u pravosuđu.
Također se traže potrebne reforme javne uprave.
U borbi protiv korupcije bilježe se određeni rezultati, ali "korupcija ostaje široko rasprostranjena". EU traži veće napore na sprečavanju, otkrivanju i učinkovitom procesuiranju korupcije, posebice na visokoj razini i u područjima poput javne nabave. Također se traži uspostava "posebnih jedinica" za borbu protiv korupcije unutar odgovarajućih službi s odgovarajućim obučavanjem i resursima.
Unija također traži daljnji napredak u provedbi programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava te stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za održivi povratak izbjeglica. Kod manjinskih prava, unatoč daljnjem napretku, i dalje ostaju brojni problemi, posebice u slučaju Srba i Roma koji se suočavaju s diskriminacijom u različitim područjima javnog života.
EU traži od Hrvatske da pojača rad u pronalaženju uzajamno prihvatljivih, konačnih rješenja za otvorena bilateralna pitanja sa susjednim zemljama, posebice u pogledu pitanja granica.
