Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europski čelnici potvrdili su danas na summitu u Bruxellesu politički cilj da do kraja ove godine postignu politički dogovor o konkretnim mjerama za provedbu strategije za borbu protiv klimatskih promjena, te do polovice ove godine dogovor o reformi europskog tržišta električne energije i plina, objavilo je slovensko predsjedništvo.


"Obvezali smo se da ćemo završiti pregovore o tom paketu mjera za borbu protiv klimatskih promjena do kraja godine", rekao je predsjedavajući Europskog vijeća, slovenski premijer Janez Janša nakon završetka dvodnevnog summita u Bruxellesu.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: AFP) Plenković zadovoljan potporom EPP-a za održavanje izbornog kongresa 2019. u Hrvatskoj: "To će biti najveći politički skup ikad" Andrej Plenković (Foto: AFP) Plenković: "Hrvatska je uvijek bila solidarna. Evo, prije summita smo uplatili 200.000 eura u Fond za Afriku"

Europski čelnici su na summitu u ožujku prošle godine postavili ambiciozne ciljeve da do 2020. godine smanje emisiju plinova s učinkom staklenika za 20 posto, povećaju udio obnovljive energije na 20 posto, a udio biogoriva na 10 posto od ukupnog goriva koje se troši u prometu.

Sukladno tim političkim smjernicama, Europska komisija je u siječnju ove godine predložila konkretne zakonske mjere o kojima se sada vodi rasprava. Ključni dio klimatsko-energetskog paketa čini shema trgovanja dozvolama za ispuštanje stakleničkih plinova. Prema toj shemi, industrijski zagađivači bi kupovali dozvole za ispuštanje stakleničkih plinova na zajedničkoj burzi na razini EU-a, a ne više unutar svake članice zasebno.

Međutim, iako svi podržavaju zacrtane ciljeve, zemlje članice morat će naći kompromis oko konkretnih mjera kojima bi se osigurala provedba tih ciljeva. Puno zemalja se pribojava da bi te mjere usmjerene protiv globalnog zatopljenja mogle natjerati industriju da preseli proizvodnju u treće zemlje koje nemaju tako strogo ekološko zakonodavstvo, što bi dovelo do gubitka golemog broja radnih mjesta.

Što se tiče energetskog paketa čelnici su zaključili da treba stvoriti "učinkovito unutarnje tržište, koje je bitan uvjet za sigurnu, trajnu i održivu opskrbu Europe energijom". Čelnici su istaknuli kao cilj da se do lipnja ove godine postigne politički dogovor o energetskom paketu.

Polazišna točka za dogovor o energiji predstavlja treći paket o liberalizaciji tržišta električnom energijom i plinom, koji je Europska komisija predstavila u rujnu prošle godine. Komisija je u svom prijedlog izišla s dvije opcije - prva je da energetske tvrtke prodaju svoju infrastrukturnu mrežu za prijenos električne energije i skladišta plina kako bi se ta djelatnost vlasnički potpuno odvojila od proizvodnje energije. Druga opcija dopušta vlasničko zadržavanje infrastrukture za prijenos energije, ali njima bi trebale upravljati neovisne uprave pod nadzorom državnih regulatora. Komisija je dala jasno do znanja da preferira prvu opciju smatrajući da energetske tvrtke u tržišnom okruženju ne mogu istodobno kontrolirati sredstva za proizvodnju i za prijenos energije, jer to znači zadržavanje monopola i sprječavanje pristupa tržištu manjim tvrtkama, koje mogu pojačati konkurenciju i smanjiti krajnje cijene za potrošače.

Međutim, nekoliko zemalja zauzelo se za tzv. treći put ističući da pošteno natjecanje na tržištu može biti osigurano bez vlasničkog razdvajanja ili nadzora treće strane sustava za prijenos energije. U Njemačkoj i Francuskoj energetsko tržište kontrolira nekoliko velikih tvrtki koje su vlasnici elektrana i sustava za prijenos energije. Uz podršku vlada svojih zemalja te se tvrtke snažno opiru prijedlozima Europske komisije.

S druge strane, nekoliko zemalja poput Španjolske, Italije ili Velike Britanije već je vlasnički razdvojilo svoja energetska poduzeća i očekuje se da će se oštro suprotstaviti skupini koju predvode Njemačka i Francuska.