Dijelove izvješća, koji se odnosi na razdoblje od početka 2003. do sredine 2006. godine, prenijeli su i slovenski mediji.
Kako navodi ljubljanski "Dnevnik", riječ je o "do sada najhladnijem tušu" za slovenske vlasti na području ljudskih prava jer se uz porast ksenofobije i rasizma upozorava na mlako reagiranje nadležnih tijela na te pojave, kao i na negativne reakcije vlade na upozorenja slovenskog ombudsmana.
U izvješću se navodi da su i državni dužnosnici na višim pozicijama skloni ksenofobiji.
Izvješće među ostalim spominje ksenofobiju s kojom se susreću Romi, azilanti i pripadnici manjinskih skupina, pripadnici naroda s prostora bivše Jugoslavije kojih je, kako se navodi, u slovenskoj populaciji oko deset posto, a država nije osigurala mehanizme koji bi im pomagali u očuvanju njihova nacionalnog identiteta.
Upozorava se i na teškoće sadašnje vlade u rješavanju pitanja "nezakonito izbrisanih" neslovenaca koje datiraju iz veljače 1992. godine kada su, kako se navodi, nezakonito izbrisani iz registra stanovništva.
Izvješće mnogo prostora daje problematici netolerantnog
govora u javnosti i medijima te iznosi više preporuka.
U izvješću se vlasti u Sloveniji pozivaju da u vezi s pitanjem
"izbrisanih" otvore javnu raspravu iz koje će biti isključene
neopravdane generalizacije i ksenofobični tonovi kojima se oni prikazuju kao osobe nelojalne Sloveniji ili kao velik ekonomski teret.
Preporuča se primjena odluke Ustavnog suda kojima je njihovo brisanje iz registra stanovništva označeno nezakonitim.
Izvješće među ostalim upozorava i na porast netolerantnog i
ksenofobičnog političkog diskursa, te preporučuje mjere kojima bi se to spriječilo.
Predlaže se, primjerice, uskraćivanje pristupa sredstvima
javnog financiranja onim političkim strankama u kojima takva retorika prevladava.
