Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj politici, poznatiji kao fiskalni pakt potpisan je 2. ožujka 2012. Budući da nije bilo konsenzusa da se to provede kroz promjene ugovora o EU-u, odlučeno je da se to učini potpisivanjem međuvladina sporazuma. Potpis na ugovor stavilo je 25 zemalja članica, sve osim Velike Britanije i Češke.
Ugovorom je predviđeno da stupa na snagu kada ga ratificira najmanje 12 članica eurozone. Taj uvjet je ispunjen 21. prosinca kada je Finska, kao 12. članica eurozone, predala ratifikacijske instrumente.
>> Glasovali u novogodišnjoj noći: Senat odlučio izbjeći 'fiskalnu liticu'
Fiskalni pakt je do sada ratificiralo ukupno 16 zemalja članica EU-a - 12 članica eurozone: Austrija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Njemačka, Portugal, Slovenija i Španjolska te četiri članice izvan eurozone: Danska, Litva, Latvija i Rumunjska.
Po odredbama fiskalnog pakta, nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u plusu. Strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Zemlje potpisnice sada imaju godinu dana, do 1. siječnja 2014., da odredbe o uravnoteženom proračunu ugrade u svoj pravni poredak, u svoje ustave ili zakone koji imaju ustavnu snagu.
Fiskalni pakt, kao međunarodni ugovor pravno je obvezujući za zemlje potpisnice čija je valuta euro, dok će se na ostale primjenjivati kada uvedu euro, osim ako se same ne izjasne da žele primjenjivati određene odredbe i prije toga. Zemlje potpisnice obvezale su se da će u roku od pet godina od stupanja na snagu ugraditi fiskalni pakt u pravni poredak EU-a, europsku pravnu stečevinu.
Za nadzor poštivanja odredbi o uravnoteženosti javnih prihoda i rashoda, tzv. "zlatnog pravila" ili "kočnice za dugove" bit će nadležan Sud Europske unije. Europska komisija će podnositi izvješća o tome jesu li zemlje članice u svoje zakonodavstvo unijele "kočnicu za dugove", a jedna ili više zemalja moći će tužiti drugu članicu koja bude kršila pravila.
U slučaju kršenja dogovorenih pravila automatski bi slijedile kazne. Iznimke od "zlatnog pravila" moguće su samo u izvanrednim situacijama koje su izvan kontrole države članice i to privremeno i ako to privremeno odstupanje ne ugrožava srednjoročnu fiskalnu održivost.
Automatski korektivni mehanizam predviđa novčane kazne koje mogu dosegnuti iznos od 0,1 posto BDP-a zemlje koja ne poštuje odredbe fiskalnog pakta. Novčane kazne išle bi u Europski stabilizacijski mehanizam, stalni protukrizni fond EU-a, ako je kažnjena zemlja članica eurozone. Zemlje eurozone koje ne raticiraju ili ne ugrade u svoj pravni poredak odredbe o uravnoteženom proračunu ne mogu računati na financijsku pomoć iz ESM-a.
Ugovor također predviđa da njegove potpisnice moraju usvojiti preporuke i odluke Vijeća EU-a u okviru procedure pretjeranog deficita, koju pokreće Europska komisija kada ocijeni da je prekršeno pravilo o proračunskom deficitu. Odluke o tome donosit će se tzv. obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da će takva većina biti potrebna za odbacivanje, a ne za prihvaćanje prijedloga.
Fiskalni pakt također sadrži odredbe o koordinaciji i konvergenciji ekonomskih politika zemalja članica te o upravljanju eurozonom. Predviđa također održavanje najmanje dva summita eurozone godišnje.
Ugovorom o fiskalnoj disciplini trebali bi se ispraviti nedostaci iz razdoblja kada je stvarana monetarna unija, a koji nisu bili vidljivi dok nije izbila financijska kriza. Ugovorom se želi spriječiti nekontrolirano trošenje i neodgovorno zaduživanje pojedinih zemalja članica što je u jednom trenutku zaprijetilo samom opstanku eurozone.
Na fiskalnom paktu, najviše je inzistirala njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je uspjela dobiti pristanak tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, dok je sadašnji francuski predsjednik Francois Hollande u predizbornoj kampanji najavljivao da namjerava o njemu ponovno pregovarati. To obećanje nije održano i fiskalni pakt je bez ikakvih promjena ratificiran u listopadu u Francuskoj.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Novi napadTežak udarac na Crnom moru: Dronovi pogodili tankere, proizvodnja pala za 35%
-
oglasio se tomaševićSrbijanska folk-zvijezda pjevala na Srpskoj večeri u Zagrebu: Dobili kaznenu prijavu
-
vikale da usporiUZNEMIRUJUĆE Snimka strašne nesreće u susjedstvu: Tinejdžerice pale sa sanjki, auto ih pregazio
