Đukanović favorit prijevremenih izbora u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju prijevremeni parlamentarni izbori, deveti po redu izbori za crnogorski parlament od uvođenja višestranačja, a treći nakon stjecanja neovisnosti 2006. godine. Na izborima sudjeluje 13 političkih subjekata, a nešto više od 514.000 birača s pravom glasa treba izabrati 81 zastupnika koliko broji crnogorski parlament.

Pročitajte i ovo Na čelu od 1998. godine Potez nakon poraza na izborima: Đukanović podnio ostavku na mjesto predsjednika DPS-a Izbori u Crnoj Gori Što danas kažu građani o novom predsjedniku Crne Gore? Reporterka Dnevnika Nove TV javila se iz Podgorice

Izbori se, kako se navodi u odluci predsjednika države Filipa Vujanovića, održavaju prije previđenog roka u proljeće iduće godine kako bi vlast imala puni legitimitet dovesti zemlju do krajnjeg cilja - članstva u EU.

>> Na crnogorskim izborima 13 stranaka i koalicija

Tijekom izborne kampanje izdvojila su se dva velika politička bloka - koalicija "Za Europsku Crnu Goru" i Demokratski front (DF), uz još dvije jače stranke - Socijalističku narodnu partiju (SNP) i novajlije na crnogorskoj političkoj sceni - stranku Pozitivna Crna Gora. Ostalo su, uglavnom, manjinske stranke koje će, osim Bošnjačke stranke (BS), imati problema s cenzusom za ulazak u parlament.

Koaliciju "Za Europsku Crnu Goru", uz Demokratsku partiju socijalista (DPS), Mila Đukanovića još čine i Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića i po prvi put s njima Liberalna partija Andrije Popovića. Sve analize govore da će ova koalicija biti na samoj granici ponovnog osvajanja apsolutne vlasti.

S druge strane je oporbeni Demokratski front (DF), kojeg predvodi Miodrag Lekić, bivši diplomat iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. Ovaj dosta heterogeni koalicijski savez oko sebe je okupio Novu srpsku demokratiju (NOVA), Andrije Mandića, koja se ranije protivila crnogorskoj neovisnosti i Pokret za promjene (PZP), Nebojše Medojevića, kojemu pobornici neovisnosti prigovaraju zbog ovog pragmatičnog saveza, te manji dio SNP i jedan broj neovisnih intelektualaca.

Oporbena koalicija u svoj blok nije uspjela privući Socijalističku narodnu partiju (SNP) Srđana Milića, donedavno najjaču oporbenu stranku, koja je, nakon raskola pred samu izbornu kampanju, uspjela zadržati dobar rejting, a nedavno osnovana Pozitivna Crna Gora, koja okuplja jedan broj mlađih ljudi koji prvi put ulaze u politiku i povezuje ih se s neovisnim medijima koji ih podupiru, nametnula se kao ozbiljna i respektabilna politička snaga.

I predstavnici hrvatske manjine na izborima

Manjinske stranke na izborima nastupaju samostalno. Hrvatska građanska inicijativa (HGI), politički predstavnik Hrvata u Crnoj Gori, najvjerojatnije će ponovno osvojiti jedno zastupničko mjesto, koliko je imala i u prethodnom sazivu kada je bila u koaliciji s vladajućim strankama. Albanci imaju čak četiri liste i nadaju se osvajanju tri zastupnička mjesta, a Bošnjačka stranka nastoji od 17 posto muslimanskog biračkog tijela dobiti što veće povjerenje i osvojiti najmanje tri mandata. Samostalni srpski blok, procjenjuje se, imat će problema doći do jednog zastupnika.

U skoro dvomjesečnoj kampanji dominirala su gospodarska pitanja. Priče o svakodnevnim štrajkovima, neuspjelim privatizacijama, korupciji i organiziranom kriminalu te sve težim uvjetima života u kojima za potrošačku košaricu nisu dovoljne ni dvije prosječne plaće, nisu išle na ruku vladajućoj koaliciji. DPS Mila Đukanovića, neospornog vladara Crne Gore s najduljim stažom na čelnim državnim pozicijama, isticao je pak svoje velike zasluge što je Crnu Goru doveo do neovisnosti, članstva u UN i pred vrata Europske unije (EU), a teškoće u razvoju zemlje pripisao globalnoj krizi.

O identitetskim pitanjima, za razliku od ranije, malo se govorilo. Oporba iz tzv. srpskog bloka konačno je prihvatila da je Crna Gora samostalna i suverena država te da je treba urediti po suvremenim standardima. Oni traže skraćivanje himne, mijenjanje zastave odnosno uvođenje trobojnice te vraćanje srpskog jezika u crnogorske škole.

Vlast i oporba se slažu: Crna Gora treba ući u EU

Postoji konsenzus vlasti i oporbe oko ulaska zemlje u Europsku uniju kako bi se država uredila u skladu s europskim načelima, dok razlika među njima postoji vezano uz ulazak zemlje u NATO. Oporba zahtijeva da se o ulasku u NATO odluči na referendumu.

Pregovori s Crnom Gorom oko ulaska u EU otvoreni su u lipnju ove godine i sada je u tijeku proces screeninga, analitičke usporedbe europskog i crnogorskog zakonodavstva, što je preduvjet za pregovore po pojedinim poglavljima. Proces screeninga trebao bi biti dovršen do ljeta 2013. godine. Bruxelles je srijedu u izvješću o napretku naveo da će Crna Gora u pregovorima morati ostvariti vidljive rezultate u dvama najtežim poglavljima, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, a posebice u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Đukanović vjerojatno zadržava vlast

Prema mišljenju neovisnih analitičara, ovi izbori vjerojatno neće donijeti bitne promjene pa se procjenjuje da će Đukanovićev DPS po svoj prilici, sa svojim partnerima iz manjinskih stranaka, i poslije 23 godine nastaviti vladati Crnom Gorom, dok se smatra da će u oporbenom bloku vjerojatno samo doći do preraspodjele mandata.

Izbore će pratiti 1.200 domaćih i oko stotinu promatrača koje je angažirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a prve preliminarne rezultate, kako je najavljeno, u nedjelju navečer će priopćiti Centar za demokratsku tranziciju (CEDEM), koji je organizirao domaće promatrače.

U nedjelju će se, usporedno s parlamentarnim, održati i lokalni izbori u Kotoru, Budvi i Nikšiću. Hrvatska građanska inicijativa i u Kotoru nastupa samostalno, a predsjednica stranke Marija Vučićević očekuje ulazak svoje stranke i u kotorsku gradsku skupštinu, u kojoj je u ranijem mandatu bila zastupljena zajedno s vladajućom Demokratskom partijom socijalista. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook