Američki predsjednik Donald Trump nastavio je i u četvrtak s napadima na Njemačku na summitu NATO-a te ponovno zatražio povećanje izdvajanja za obranu na četiri posto BDP-a, iako to nije bilo na dnevnom redu.
Drugog dana summita NATO-a, tijekom sastanka čelnika Saveza s Gruzijom i Ukrajinom, Trump je ponovno otvorio pitanje troškova za obranu. To nije trebalo biti na dnevnom redu, pa su čelnici Ukrajine i Gruzije zamoljeni da napuste prostoriju kako bi čelnici NATO-a mogli ostati sami, navodi više diplomatskih izvora.
Trump je započeo s napadima već na putu prema sjedištu NATO-a kada je preko Twittera ponovno osudio Njemačku i druge bogate članice Saveza.
"Godinama su predsjednici neuspješno pokušavali dobiti da Njemačka i druge bogate države NATO-a plaćaju više za zaštitu od Rusije. Oni plaćaju samo dio troškova. Sjedinjene Države plaćaju milijarde dolara previše kako bi subvencionirale Europu, a gube u trgovini", poručio je Trump.
Ipak nema krize, samo teatralnost oko podjele financijskog tereta @novahr pic.twitter.com/YWjufQkyqA
— Ivana Pezo Moskaljov (@ipezomoskaljov) July 12, 2018
U drugom tvitu Trump dodaje da je Njemačka "počela plaćati Rusiju, zemlju od koje želi da je štitimo, milijarde dolara za energiju iz plinovoda iz Rusije. To je neprihvatljivo. Sve države članice moraju ispuniti cilj od dva posto BDP-a, a to se mora popeti na četiri posto".
Trump je i u srijedu zatražio da sve članice trebaju odmah podići troškove za obranu na dva posto, a kasnije to povećati na četiri posto. Saveznici su na summitu u Walesu 2014. zacrtali cilj da će do 2024. podići obrambene proračune na dva posto.
Američki predsjednik time je ponovno potvrdio koliko je nepredvidiv. Svi čelnici koji su u četvrtak pristizali na drugi dan summita isticali su da je rasprava tijekom večere u srijedu bila konstruktivna, ali je on u četvrtak ponovno krenuo s osudama.
Drugi dan summita na dnevnom redu bio je sastanak čelnika NATO-a s Gruzijom i Ukrajinom te partnerskim zemljama koje koje sudjeluju u misiji u Afganistanu.
Sastanci na vrhu NATO-a nikada nisu bili prigoda za veće, sadržajnije rasprave ili sukobe. Obično su to ceremonijalni susreti na kojima se potvrde ranije dogovoreni zaključci i deklaracije. Ovaj put očito je drukčije, iako su teme bile striktno ograničene na vojna pitanja, posebice na sposobnost odvraćanja ruskih prijetnji, oko čega postoji suglasnost nakon što je Rusija pripojila Krim 2014. godine.
Trump: NATO je danas puno snažniji nego prije dva dana
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da su se čelnici zemalja članica NATO-a složili "znatno povećati" troškove za obranu i da je NATO danas puno jači nego prije dva dana.
"Svi su se složili znatno povećati troškove za obranu. NATO je danas puno snažniji nego prije dva dana", rekao je Trump na izvanredno sazvanoj konferenciji za novinare nakon završetka sumita NATO-a. Nije precizirao koliko je povećanje dogovoreno, ali je rekao da je u proteklih godinu dana izdvojeno 33 milijarde dolara više za obranu i to ne računajući Sjedinjene Države.
Trump je summit NATO-a ocijenio "fantastičnim" rekavši da je održan u "kolegijalnom duhu". Neposredno prije njegove konferencije za novinare počele su curiti informacije da je Trump zaprijetio povlačenjem Sjedinjenih Država iz NATO-a ako saveznici ne pristanu povećati troškove za obranu.
Na pitanje novinare može li sam donijeti odluku o izlasku iz NATO-a bez pristanka Kongresa, Trump je rekao "da vjerojatno može, ali da to nije neophodno".
Trump je rekao da Sjedinjene Države imaju dobre odnose s Njemačkom, ali da ne voli plinovod Sjeverni tok 2, koji povezuje izravno Njemačku i Rusiju.
Na pitanje dopisnika Večernjeg lista Tomislava Krasneca, hoće li nakon što uđe u svoj zrakoplov tvitati drukčije poruke od ovih koje govori na konferenciji za novinare, Trump je prvo čestitao na plasmanu u finale svjetskog nogometnog prvenstva, dodajući da će njegove poruke biti iste te da je "on stabilan duh".
Kremlj optužuje Trumpa za pritisak na EU oko plina
Kremlj je u četvrtak poručio da se ne slaže s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je Njemačku opisao kao "zarobljenika" Moskve zbog ovisnosti o ruskom plinu, ocijenivši da je njegova izjava dio američkih napora da se Europu primora na kupovinu američkih energenata.
Američki predsjednik je u srijedu na summitu NATO-a u Bruxellesu oštro napao Njemačku, posebno se okomivši na plinovod Sjeverni tok II, zbog čega je, kako je rekao, Njemačka postala zarobljenik Rusije.
On je jasno Njemačkoj kazao da je pogrešno podržavati taj 11 milijardi dolara vrijedan projekt plinovoda preko Baltika i nastaviti uvoziti još više ruskog plina, dok su istodobno članice EU-a spore u izdvajanju novca za zajedničku obranu protiv, između ostalih, te iste Rusije.
"Moram reći da je jako tužno kada Njemačka sklapa veliki naftne i plinske dogovore s Rusijom, a od nas se očekuje da je štitimo od Rusije, dok oni svake godine plaćaju milijarde Rusiji", rekao je Trump u srijedu tijekom radnog doručka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da se radi o eskalaciji američke kampanje u cilju da se Europu odgovori od kupovine ruskog plina i da se umjesto toga usmjeri na američki energetski sektor.
"Što se tiče njemačke ovisnosti o ruskom plinu, ne možemo se složiti s tom tvrdnjom. Opskrba energentom putem plinovoda ne vodi u ovisnost jedne zemlje o drugoj. To je jamstvo stabilnosti i budućeg razvoja", kazao je Peskov.
On je američke pritužbe da novi plinovod predstavlja "nepoštenu konkurenciju" ocijenio pokušajem da se europske zemlje prisili na kupovinu skupljeg američkog ukapljenog prirodnog plina.
"Mi smatramo da je to pitanje ekonomskog nadmetanja te da kupci moraju samo donijeti svoje odluke", kazao je Peskov.
Trump je Njemačku optužio da je pod potpunom kontrolom Rusije jer od te zemlje dobiva skoro 70 posto svoje energije, spomenuvši pritom i ulogu bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera u ruskom plinskom biznisu.
Washington upozorava da zapadnoeuropske tvrtke koje sudjeluju u izgradnji plinovoda riskiraju sankcije. U projektu Sjeverni tok II sudjeluje pet zapadnih kompanija: njemačke Wintershell (BASFn.DE) i Uniper (UN01.DE), austrijska tvrtka OMV (OMVV.VI), anglonizozemski Shell (RDSa.L) i francuski Engie (ENGIE.PA). (Hina)
