Del Ponte u UN-u kritizirala Srbiju

Del Ponte je kritike uputila zbog neizručivanja Ratka Mladića i drugih bjegunaca Haškom sudu. Uputila je poziv međunarodnoj zajednici, posebice Europskoj uniji, da učine sve kako bi se osiguralo da vlasti u Beogradu uhite preostalu četvoricu bjegunaca i prebace ih u Haag.

tri vijesti o kojima se priča Što mislite? ANKETA Treba li molitelje maknuti s trgova? JOCA AMSTERDAM Zloglasni kriminalac dobro poznat hrvatskoj javnosti iznenada pušten na slobodu PRVI PUT U POVIJESTI Šokantno izvješće europske zemlje: "Sjedinjene Države su sigurnosna prijetnja, ne isključuju upotrebu vojne sile"

Navodeći da od podnošenja njezina pisanog izvješća Vijeću
sigurnosti UN-a 15. studenoga nije bilo bitnijih promjena, Del Ponte je naglasila da svoj zadnji istup želi posvetiti 'najvažnijoj temi - suradnji Srbije povezanoj s potragom za preostalim bjeguncima'.

Podsjećajući na svoje izvješće od prije dvije godine, u kojem je ocijenila kako unatoč rastu očekivanja Srbija nije uspjela poduzeti akciju da uhiti i prebaci bjegunce i opisala nedostatke planova traganja za njima, Del Ponte ja naglasila kako 'danas, situacija ostaje potpuno ista'.

Del Ponte je rekla da je tijekom njezina zadnjeg posjeta Srbiji,
četvrtog u posljednjih šest mjeseci, njezin raniji optimizam 'značajno iščeznuo'.

'Bilo je premalo napretka i predanosti na pitanju bjegunaca i
poduzeto je premalo konkretnih koraka da ih se uhiti', rekla je Del Ponte.

Upoznajući Vijeće s intenzivnim angažmanom njezina ureda na pomoći Srbiji u traganju za bjeguncima u posljednje vrijeme, Del Ponte je oštro kritizirala dvije glavne srbijanske sigurnosne službe nadležne za traganje, zbog 'problematičnog vodstva i koordinacije' među njima, te spore primjene ili odgode provedbe operativnih odluka.

'Nema strategije ili odgovarajućih analiza zbog čega su akcije koje se poduzimaju nesustavne, loše pripremljene i nekoordinirane', ocijenila je.

Srbijanske vlasti, po njezinim riječima, nemaju jasan plan traganja za bjeguncima, ni ozbiljno vodstvo, niti ima naznaka poduzimanja ozbiljnih napora, a predanost se očituje samo u riječima a ne u djelima.

Naglasila je kako raspolaže pouzdanim informacijama da je Radovan Karadžić boravio u Beogradu 2004. godine pod svojim imenom, da su srbijanske vlasti u proljeće 2006. pregovarale s Mladićem, te da su 2004. pomogle u bijegu Goranu Hadžiću, bivšem čelniku pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji. 

Pozvala je vlasti u Srbiji da poduzmu akciju ističući kako je
sada 'krajnje vrijeme' da se uhite preostali haški bjegunci.

'Pozivam međunarodnu zajednicu da se ozbiljno posveti ovom pitanju. Posebno tražim od članica EU-a i Europske komisije da inzistiraju na punoj suradnji Srbije s ICTY-em kao uvjetom za predpristupni i pristupni proces', naglasila je Del Ponte.

Zaključila je kako ostavlja 'nedovršene poslove'" svom nasljedniku Sergeu Brammertzu, uz nadu da on neće morati stalno pred Vijećem sigurnosti ponavljati iste teme - suradnju Srbije i uhićenje bjegunaca.

U pisanom izvješću o napretku u provedbi izlazne strategije ICTY-a, Del Ponte je ocijenila kako je 'razina suradnje Hrvatske s Tužiteljstvom ICTY-a općenito zadovoljavajuća' Dodala je da će u mjesecima koji dolaze ta suradnja biti od kritičnog značaja u pripremi i tijekom suđenja generalima Gotovini, Čermaku i Markaču čiji se početak očekuje 2008. Napomenula je da ostaju poteškoće u tom predmetu u pribavi cjelovite i relevantne dokumentacije iz različitih vladinih arhiva.

Del Ponte je u izvješću, također pozvala na zadržavanje osoblja OESS-a u Hrvatskoj i nakon 2007. godine, kako bi pratili suđenje generalima Norcu i Ademiju, prebačeno s ICTY-a, i druga domaća suđenja za ratne zločine.

Predstavnici 15 zemalja članica Vijeće sigurnosti UN-a u raspravi su odali priznanje Del Ponte za uspješno vođenje Tužiteljstva ICTY-a, za hrabrost, odlučnost i neumorne napore na procesuiranju optuženih i doprinosu međunarodnoj pravdi, te joj poželjeli uspjeh u budućoj diplomatskoj karijeri.

Predsjednik suda Fausto Pocar u svom je izvješću naglasio napredak u provedbi izlazne strategije ICTY-a, ističući da je od 161 optuženog samo 11 još u predraspravnoj fazi, a četvorica u bijegu. Izrazio je 'duboku zabrinutost' zbog činjenice da države još nisu osigurale uhićenje i transfer Mladića, Karadžića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića i ponovio kako sud neće zatvoriti vrata dok se oni ne uhite.

Iznio je procjenu da će sva suđenje ICTY-a biti dovršena do kraja 2009., izuzev dva za posljednju dvojicu izručenih optuženika, čiji bi procesi trajali do prvog dijela 2010. Ponovio je raniju procjenu kako će svi žalbeni postupci biti dovršeni tijekom 2011. godine, iako izlazna strategija Vijeća sigurnosti UN predviđa zaključenje rada ICTY-a do kraja 2010.