De Villepin, bivši diplomat koji je bio francuski premijer od 2005. do dolaska Sarkozyja na vlast, optužen je za sudjelovanje u uroti kojom se htjelo diskreditirati njegova ambicioznog suparnika Sarkozyja i druge visoke dužnosnike da su koristili luksemburšku banku Clearstream za utaju dijela prihoda od prodaje francuskih fregata Tajvanu 1991. De Villepin sustavno odbacuje sve optužbe, tvrdeći da ni na koji način nije povezan s aferom.
Pročitajte i ovo
'Povijest mog odnosa sa Sarkozyjem pokazuje da nisam želio sređivati nikakve račune', izjavio je de Villepin, istaknuvši da bi, u suprotnom, samo 'potpisao svoju političku smrt'. Sudski postupak protiv petorice optuženika za zavjeru u svrhu blaćenja ugleda sadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja prije izbora 2007., među kojima je i bivši francuski premijer Dominique de Villepin, počeo je u ponedjeljak.
Taj slučaj, poznat kao 'afera Clearstream', seže još u 2003., kad su Villepin i Sarkozy bili ministri u vladi desnog centra predsjednika Jacquesa Chiraca i ogorčeni politički suparnici, jer se očekivalo da će se obojica kandidirati za predsjednika Francuske na izborima 2007., na kojima Villepin na koncu nije sudjelovao, a Sarkozy je pobijedio. U središtu afere je popis iz 2003. s oko 200 visokih francuskih političkih i drugih dužnosnika, među kojima i Sarkozy, koji su u luksemburškoj financijskoj instituciji Clearstreamu navodno imali tajne račune na kojima je bio novac od mita koji su dobili prilikom prodaje fregata.
200 dužnosnika s tajnim računima
U središtu afere je popis iz 2003. s oko 200 visokih francuskih političkih i drugih dužnosnika, među kojima i Sarkozy, koji su u luksemburškoj financijskoj instituciji Clearstreamu navodno imali tajne račune na kojima je bio novac od mita koji su dobili prilikom prodaje fregata. Tjedan dana nakon što je saslušan, de Villepin se suočava s dva ključna svjedoka koji osporavaju njegove tvrdnje: sa Jean-Louisom Gergorinom, bivšim potpredsjednikom grupacije za aeronautiku i naoružanje EADS koji je također na optuženičkoj klupi, i generalom Philippeom Rondotom koji je 2003. godine istraživao spomenuti popis za račun ministarstva obrane.
Skandal je izbio 2004., kad je jedan sudac anonimno dobio računalni disk s tim popisom i svim optužujućim podacima, za koji potom utvrđuje da je lažan, nakon čega državno tužiteljstvo pokreće istragu kako bi otkrilo autora popisa i osobe odgovorne za njegov izlazak u javnost. Bude li proglašen krivim, de Villepin bi mogao dobiti pet godina zatvora i platiti kaznu u iznosu 45.000 eura. Socijalistički zastupnik u francuskom parlamentu Pierre Moscovici je ustvrdio kako sudski postupak predstavlja 'vrhunac mržnje' u politici, ocijenivši istodobno 'krajnje neugodnom' činjenicu da jedan predsjednik Republike sudjeluje kao 'privatna osoba' u postupku protiv bivšeg predsjednika vlade.(Hina)
