Odgovor na rastuće prijetnje: Europska zemlja produžila vojni rok, uključene su i žene

Oko 1600 danskih vojnih ročnika u ponedjeljak je započelo služenje novog, produljenog vojnog roka, koji će trajati 11 mjeseci. Danska ubrzava jačanje obrambenih sposobnosti zbog sigurnosnih izazova na Arktiku i rata u Ukrajini.

tri vijesti o kojima se priča Nevjerojatne scene VIDEO Kupači se borili za vreće novca koje su donijeli valovi: Otkriveno tko bi mogao biti vlasnik Crni vikend u Italiji FOTO U sudaru kampera i autobusa poginulo šestero ljudi, deseci ozlijeđenih Ugašen jedan reaktor Vojska razbila stijene u Dunavu, sazvan krizni sastanak

Danska je 2024. objavila da će prvi put u vojni rok uključiti i žene te da će standardno trajanje službe produljiti s četiri na 11 mjeseci. Broj ročnika trebao bi se povećati s 5000 na 7500 godišnje do 2033. godine.

Nova generacija ročnika stiže u trenutku kada se Danska priprema prvi put rasporediti ročnike na Grenland. Više od 100 vojnika trebalo bi ondje provesti mjesec dana i od profesionalnih vojnika preuzeti operativne zadaće.

Raspoređivanje ima dodatnu političku težinu jer je američki predsjednik Donald Trump više puta izrazio želju da SAD pripoji taj poluautonomni danski teritorij, pozivajući se na nacionalnu sigurnost. Vlade Grenlanda i Danske odlučno su odbacile taj zahtjev.

Danska premijerka Mette Frederiksen prošlog je mjeseca na samitu NATO-a u Ankari poručila da je njezina zemlja spremna braniti svaki centimetar teritorija vojnog saveza, "uključujući i naš vlastiti".

Silas Nohr, 19-godišnji ročnik iz grada Vardea na zapadu Danske, rekao je prvog dana služenja vojnog roka da podržava njegovo produljenje. "Sada imamo 11 mjeseci i mislim da se tako doista možemo posvetiti obuci, steći pravo iskustvo i mnogo dublje upoznati vojsku", rekao je.

Nove ročnike čeka pet mjeseci temeljne obuke, nakon čega slijedi šest mjeseci operativne službe. Danske oružane snage uvode i nove smjerove obuke, među kojima je vod za upravljanje dronovima u sklopu Zapovjedništva za specijalne operacije, piše Reuters.

Danski sustav vojne obveze temelji se na izvlačenju među svim zdravstveno sposobnim mladim osobama koje navrše 18 godina. Ipak, vojni rok već se godinama gotovo u potpunosti popunjava dobrovoljcima, dok se izvlačenje koristi samo za popunjavanje preostalih mjesta.

Vojnu službu temeljenu na obveznom novačenju imaju i druge nordijske zemlje, Švedska, Finska i Norveška, kao i baltičke države Estonija, Latvija i Litva.