Rasim Delić osuđen na tri godine zatvora

Prvostupanjski sud Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) presudio je da je Delić kriv jer nije poduzeo mjere da spriječi zločin okrutnog postupanja niti kazni počinitelje, objavio je ICTY u priopćenju za medije.

Pročitajte i ovo Apsurd Nevjerojatna sudska presuda zlostavljaču: "Ovo je šamar u lice logici i zdravom razumu, a nije on jedini" ICTY: Sutra presuda Rasimu Deliću ?

Delić (59), proglašen je krivim za zločine počinjene u selu Livade i logoru Kamenica, u općini Zavidovići u srpnju i kolovozu 1995. gdje je 12 zarobljenih pripadnika vojske bosanskih Srba bilo mučeno, uključujući teško batinanje i elektrošokove koje su počinili mudžahedini. Zarobljenici su također bili prisiljavani da ljube odrubljene glave drugih zatočenika.

Delić je oslobođen po tri druge točke optužnice koje su ga teretile za ubojstvo i okrutno postupanje.

Sud je presudio da Delić nije kriv za zločine počinjene u selima Maline i Bikoši kraj Travnika u srednjoj Bosni u lipnju 1993. kada su mudžahedini ubili 24 hrvatska civila i vojnika, a šestoricu ranili.

Sud nije utvrdio da je u to vrijeme postojala zapovjedna odgovornost između Delića i počinitelja zločina, pripadnika dragovoljnog korpusa muslimana iz inozemstva "El Mudžahed", stoji u priopćenju.

Sudsko vijeće oslobodilo je Delića odgovornosti za zločin počinjen u rujnu 1995. u selu Kesten i logoru Kamenica kada su mudhažedini ubili starijeg bosanskog Srbina te 52 vojnika Vojske bosanskih srba.

Tužiteljstvo je za Delića, jednog od rijetkih Bošnjaka koje je ICTY optužio za ratni zločin, tražilo kaznu od 15 godina tereteći ga za zločine koje su počinili mudžahedini u tri izdvojena napada između 1993. i 1995.

Delić je u pritvoru proveo 488 dana što će mu se uračunati u služenje kazne.

Praksa je Haškog suda da osuđenike pušta na prijevremeno slobodu nakon što odsluže dvije trećine izrečene kazne.

Bivši načelnik glavnog stožera Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) jedan je od najviših vojnih dužnosnika kojima Haški sud sudi za takve zločine.

Haškome sudu predao se dragovoljno u veljači 2005. i bio ubrzo pušten na privremenu slobodu do početka suđenja. Tada ga je prvostupanjski sud oslobodio za optužbe za silovanje, a zadržao je druge točke optužnice za ubojstva i mučenje.

Presuda Deliću izazvala oprečne komentare u BiH 

Predstavnici hrvatskih i srpskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini izrazili su ogorčenje kaznom od tri godine zatvora koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao ratnom zapovjedniku Armije BiH Rasimu Deliću dok su bošnjačke udruge i političari uglavnom suzdržano reagirali sugerirajući kako je ovo još jedan dokaz da na bošnjačkoj strani tijekom rata nije bilo organiziranih i masovnih ratnih zločina.

Iz središnjice HDZ-a BiH objavljeno je priopćenje u kojemu stoji kako su u toj stranci "neugodno iznenađeni sramotno niskom kaznom" izrečenom Deliću.

U HDZ-u BiH navode da je to pokazatelj kako zločini počinjeni nad Hrvatima u BiH nemaju isti tretman u Haaškom sudu kao drugi.

Dokaz za to je i činjenica da do sada nitko nije osuđen zbog zločina počinjenih nad Hrvatima u hercegovačkim selima Grabovici i Uzdolu te u nizu mjesta u središnjoj Bosni, stoji u priopćenju.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je pak kako je ta presuda "urušila i minimum povjerenja u Haaški tribunal".

Dodik je u pisanoj izjavi ocijenio kako je "nemoguće prihvatiti da Delić ne snosi zapovjednu odgovornost za počinjene zločine".

"Njihove (ICTY) presude bacaju novo sjeme razdora među narode BiH", ustvrdio je Dodik.

U uredu predsjedatelja Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića za Delića su pak očekivali oslobađajuću presudu, a Silajdžićev pravni savjetnik Damir Arnaut najavio je potpuniji komentar nakon okončanja prizivnog postupka.

Stajalište udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" nešto je opreznije.

Potpredsjednica te udruge Kada Hotić izjavila je kako su očekivali da Delić bude osuđen s obzirom na to da ga se teretilo po zapovjednoj odgovornosti, no da su se bojali urote koja bi dovela do izricanja znatno dulje zatvorske kazne.