Clinton: Američka javnost nije bila za intervenciju u BiH

Bill Clinton rekao je u utorak na skupu o Bosni i Hercegovini da nije imao potporu svoje javnosti za vojnu intervenciju u toj zemlji 90-ih no vanjska politika ne odlučuje se na biralištima, rekao je u prigodi objave obavještajnih dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Pročitajte i ovo ZLU NE TREBALO Snage EUFOR-a u BiH vježbaju kontrolu nereda i medicinsku evakuaciju žrtava EUFOR jača prisutnost Eskalira kriza u BiH, Dodik pokreće ustavne promjene, Anušić upozorava: "Ovako ozbiljno nije bilo od Domovinskog rata"

tri vijesti o kojima se priča Večeras u Provjerenom Starijem bračnom paru iz okolice Koprivnice prijeti deložacija iz doma koji su gradili vlastitim rukama IZ JERUZALEMA Dodik iz Izraela nakon raspisivanja tjeralice: Idućeg tjedna vraćam se u BiH Baka i djed pušteni Misterij ubojstva mališana se produbljuje: Ubio se svećenik koji je krstio dječaka, policija otkrila nove detalje

'Često je predložen način rješavanja (neke krize) nepopularan i nije baš ono što vam birači kažu da učinite ili ne učinite', rekao je Clinton, koji je zajedno s drugim akterima iz toga razdoblja, među njima i s bivšom državnom tajnicom Madeleine Albright, govorio o sukobu na simpoziju 'Bosna, obavještajni podaci i predsjedništvo Billa Clintona'.

>> CIA objavila tajne dokumente: 'Priznavanje Hrvatske je opasno'

S američkim saveznicima Clinton je podržao zračne udare kako bi okončali sukobe u BiH 90-ih, no čak ni to nije išlo glatko, otkriva nekih 300 dokumenata s kojih je nedavno Središnja obavještajna agencija (CIA) skinula oznaku tajnosti.

Tijekom rata u BiH Clinton nije imao potporu Ujedinjenih naroda jer se njegovoj politici u Vijeću sigurnosti UN-a suprotstavljala Rusija koja je bila bliski saveznik bivše Jugoslavije, piše AP, ali ističe da je Clinton na svojoj strani imao NATO koji je pružio široku potporu za vojne misije u bombardiranju BiH 1994. i 1995. Takvu međunarodnu potporu današnji predsjednik Barack Obama nema za planiran ograničeni vojni udar na Siriju, piše AP.

Međutim, čak ni Clintonu nije bilo lako, otkrivaju nedavno objavljeni dokumenti. U veljači 1993. na sastancima u Bijeloj kući, tadašnji predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Tony Lake upozorio je da će se i sa zračnim udarima 'na kraju pojaviti velik pritisak da se pomogne nametnuti rješenje koje uključuje vojsku na kopnu'.

Prema dokumentima, Albright, koja je tada bila američka veleposlanica pri UN-u, rekla je da bi 'odluka o slanju američke vojske u Bosnu značila prijeći Rubikon', no valja razmisliti neće li pometanje problema pod tepih stvoriti još više problema, upozorila je. Kako dokumenti nadalje pokazuju, na izravno pitanje tadašnjeg zapovjednika združenog stožera, generala Colina Powella što činiti, Albright je odgovorila 'akcija NATO-a'.

Skeptični Powell upozorio je da će vojska učiniti sve što je odlučeno, 'ali u konačnici morat će se uplesti i razdvojiti strane', piše AP. Upitan za izravan savjet Powell je Clintonu odgovorio 'Možemo izvesti tu misiju', no 'ona će biti skupa i mogla bi ostati nezavršena bez obećanja da ćemo se iz nje izvući. No ako krenemo diplomatskim putem, htjet ćemo nametnuti rješenje', rekao je.

Na simpoziju u utorak Albright je rekla kako je u redu ne složiti se s nekom odlukom te objasnila da su se na sastanku 'svađali' no da 'zapravo tako i treba biti' jer nije dobro da svi samo kimaju glavama. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook