Članovi Senata za novu strategiju o granici s Hrvatskom

Članovi Senata nisu profesionalni političari i imaju ograničen utjecaj na zakonodavni proces iako formalno mogu staviti veto na izglasane zakone o kojima onda parlament mora ponovo odlučivati. 

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca Službe na terenu VIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Postojanje Senata tema je stalnih polemika jer postoje ideje da se on ukine, a iznosila ih je i sadašnja vlada.

Zahtjev da parlament podrži rezoluciju o granici s Hrvatskom
podržalo je 15 članova koji su došli na zasjedanje, 8 ih je bilo
protiv, a 6 suzdržanih. 

Neki su inicijatori prijedloga navodili da rezoluciju o granici treba donijeti kako bi Slovenija 'spriječila jednostrane poteze Hrvatske', drugi su ocijenili da bi Slovenija tako ojačala pregovaračke pozicije, a bilo je i pitanja zašto Slovenija nakon primjene hrvatskog ZERP-a ne proglasi i svoj pojas u Jadranu, dok su neki tvrdili da hrvatski ZERP nema toliko utjecaja na slovensko ribarstvo koje ima dvije koće već da je usmjeren prema Italiji koja ih i Jadranu ima nekoliko stotina. 

Senat je također od parlamenta zatražio da uspostavi stanje na granici s Hrvatskom kakvo je bilo 25. lipnja 1991. kad su se države osamostalile, te da vladi predloži 'novu strategiju' u određivanju granice s Hrvatskom.

Tuerk je spreman uključiti se u rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom

Slovenski predsjednik Danilo Tuerk izrazio je spremnost da se uključi u proces traženja rješenja za otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske.

Tuerk je, sudjelujući na tribini koju je organizirao institut za balkanske i bliskoistočne studije IFIMES sa sjedištem u Ljubljani rekao da se je spreman uključiti u rješavanje odnosa s Hrvatskom, ali uvijek uz pretpostavku da Slovenija ima samo jednu vanjsku politiku.

Prijašnji predsjednik Janez Drnovšek doživljavao je na kraju svojeg mandata kritike vlade premijera Janeza Janše da solira i vuče neusklađene poteze u vanjskoj politici koju defniraju vlada i parlament.

'Smatram da su slovensko-hrvatski odnosi vrlo dobri. Za rješenje otvorenih pitanja bitno je postoji li za to politička volja. Ako postoji, onda je lako doći do tehničkih rješenja', rekao je Tuerk.

Govoreći o politici Ljubljane prema državama zapadnog Balkana, Tuerk je rekao da se Slovenija mora držati zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, ali da bi si mogla priuštiti i koji 'korak naprijed', odnosno 'eksperiment', doduše ne kad je riječ o pitanju Kosova, ali možda kad se radi o BiH.

Iako Slovenija nije sudjelovala u donošenju Daytonskih sporazuma niti je u njima supotpisnica, ona bi kad je riječ o BiH mogla dati neki savjet kako redefinirati Daytonski sporazum i potražiti nova ustavna rješenja, pojasnio je Tuerk.

Janšina vlada očekuje da će se do kraja lipnja, kad njezin europski mandat preuzima Francuska, biti riješeno pitanje Kosova, a nudi i brže uključivanje Srbije u EU kako bi se omogućilo da na Kosovo ode misija EU-a.