Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Problemi financijskog sektora na Cipru nastali su zbog velike izloženosti prema Grčkoj i Cipar je platio nerazmjerno visoku cijenu pri otpisu grčkih dugova te stoga očekuje da će se to uzeti u obzir u razgovorima o uvjetima za pomoć iz kriznih fondova EU-a, koju je Nikozija nedavno zatražila, izjavio je u petak ciparski ministar financija Vasos Shiarly.


Ministar Shiarly je rekao skupini bruxellskih dopisnika, koji su pozvani na Cipar u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva EU-a, da su ciparske banke pri otpisu grčkih dugova u sklopu drugog paketa pomoći Ateni izgubile 4,2 milijarde eura, što predstavlja 81 posto njihovih ulaganja u grčke državne obveznice ili 24 posto ciparskog BDP-a, dok Cipar proizvodi samo 0,2 posto europskog BDP-a.

Spašavanje Grčke teško je pogodilo ciparski finanancijski sektor, ključnu industriju te otočne zemlje, koja je nedavno bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć iz kriznih fondova EU-a.

Na Cipru se već nalaze predstavnici tzv. "trojke" - Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodog monetarnog fonda - koji procjenjuju ciparske potrebe za pomoći i s kojima treba dogovoriti uvjete pod kojima će ta pomoć biti odobrena.

Vezani članci Prosvjed na Cipru protiv epidemioloških mjera i cijepljenja - 2 VIDEO Oko dvije tisuće antivaksera napalo zgradu televizije: Palili automobile i bacali kamenje Grčka Pokušavaju spasiti sezonu: Zabranili necijepljenima ulaz u zatvoreni dio restorana i kafića

>> Cipar preuzeo predsjedanje Europskom unijom

"U tim razgovorima želimo ukazati na nepravično veliki udio koji je Cipar platio za pomoć Grčkoj i eventualno zatražiti nešto blaže uvjete za nas", rekao je ministar Shiarly.

Cipar se zbog financijskih problema od prošle godine ne može zaduživati na financijskim tržištima stoga je prošle godine tražio i dobio zajam od Rusije od 2,5 milijardi eura po vrlo povoljnim kamatama od 4,5 posto, na što u Europskoj uniji ne gledaju posve blagonaklono.

Cipar je sada ponovno, istodobno sa zahtjevom za pomoć od EU-a, zatražio pomoć od Rusije i od Kine s kojima ima izvrsne odnose. Mogućnost dobivanja povoljnih zajmova izvan EU-a, ciparska će vlada vjerojatno koristiti kako bi dobila povoljnije uvjete za europsku pomoć. Ciparska vlada naročito ne želi mijenjati svoj povoljni porezni režim - korporativni porezi su samo 10 posto, najniži u Europskoj uniji, što je privuklo brojne offshore tvrtke na otok.

"Nadamo se da to neće od nas tražiti", rekao je Shiarly. Međutim, politika niskih poreza ima i svoje naličje, koja se najviše ogleda u vrlo slaboj ponudi javnih usluga i općenito socijalna zaštita nije na visokoj razini. Cipar, primjerice, uopće nema sustav javnog prijevoza i mnoge ciparske obitelji zato imaju više od jednog automobila.

U Europskoj uniji se ne gleda dobro na zemlje koje služe kao porezne oaze, poglavito u posljednje vrijeme kada eurozona u traženju izlaza iz krize postavlja temelje za stvaranje fiskalne unije kako bi se, između ostaloga, uklonila nelojalna konkurencija poreznih sustava.

Cipar je od siromašne poljoprivredne zemlje kakva je bila 1960. godine kada se oslobodio od britanske vlasti i postao neovisan, polako počeo rasti sve do 1974. godine kada je Turska okupirala sjeverni dio otoka, a ta podjela još nije okončana.

Cipar je i jedina podijeljena zemlja u Europskoj uniji. Na papiru je 2004. godine članicom Europske unije postala cijela zemlja, ali u praksi je to samo grčki, južni dio otoka. Na sjeveru, na jednoj trećini otoka, 1974. godine proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju jedino priznaje Turska, čiji se vojnici i danas tamo nalaze.

Nekoliko godina nakon invazije, ciparsko gospodarstvo je ponovno počelo snažno rasti, posebice financijski sektor zahvaljujući povoljnom poreznom režimu. Neprikinuti rast trajao je više od tri desetljaća sve do 2009. godine kada je došlo do pada ciparskog BDP-a. Ciparski BDP kreće se oko 80 europskog prosjeka.

Oko 80 posto ciparskog BDP-a otpada na uslužni sektor - financijski sektor, turizam i nekretnine. Od ta tri sektora danas se jedino turizam dobro drži. Najpogođeniji sektor su nekretnine, cijene su se strmoglavile, gradilišta su utihnula zbog izostanka potražnje i kredita.

Turizam donosi 18 posto BDP-a, a zapošljava više od 25 000 ljudi. Prošle godine broj turista je porastao za 10 posto, s izrazito snažnim rastom ruskih turista. Imućniji Rusi odsjedaju u ciparskim hotelima dovodeći sa sobom ne samo uže obitelji, nego i brojnu širu rodbinu. U jednom hotelu u Limasolu kažu da trenutačno imaju 80 posto gostiju iz Rusije.

Ministar Shiarly tvrdi da bi Cipar prošao bez ogrebotina kroz krizu koju prolazi EU i eurozona da nije bilo prevelike izloženosti prema Grčkoj.

Otkriće velikih nalazišta plina u istočnom Sredozemlju moglo bi uvelike utjecati na budućnost Cipra. No, osim energetske neovisnosti i velikih prihoda od izvoza prirodnog plina, to bi moglo donijeti i nove glavobolje s obzirom na potražnju za energijom i na geopolitički položaj Cipra, koji se nalazi samo stotinjak kilometara od Sirije.

Prema prvim procjenama, u vodama ciparskog isključivog gospodarskog pojasa ima oko sedam trilijuna prostornih metara plina. Ministar trgovine, industrije i turizma Neoklis Sylikiotis rekao je da bi do 2017. godine Cipar iz tih nalazišta mogao zadovoljiti svoje interne potrebe za energijom i postati potpuno energetski neovisan, a negdje 2019. mogli bi početi pristizati prvi prihodi od izvoza prirodnog plina.

Ministar Sylikiotis je rekao da postoji veliki interes međunarodnih investitora u ulaganju u istraživanje i eskploataciju plina. Samo za izgradnju LNG terminala trebat će osigurati 8 do 10 milijardi eura ulaganja, rekao je ministar.

Cipar, koji je pogođen teškom ekonomskom krizom, zatražio je od Rusije zajam u visini od 5 milijardi eura kako bi njime financirao rekapitalizaciju svog bankarskog sustava kao i deficit proračuna, izjavio je u petak ruski ministar financija Anton Siluanov.

'Dobili smo zahtjev od ciparske strane i sada ga razmatramo', rekao je Siluanov novinarima, a prenijeli su ruski mediji.

Ciparski predsjednik Demetris Christofias ranije je izjavio da je istodobno zatražio financijsku pomoć od Rusije i od Europske unije, ne precizirajući u kojem iznosu.

Cipar je 25. lipnja postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije radi spašavanje vlastitog bankarskog sektora koji se našao na udaru krize nastale u Grčkoj. Procjenjuje se da će Cipru trebati oko 10 milijardi eura, što je u odnosu na svote odobrene drugim zemljama eurozone kap u moru, ali to je više od polovice njegova BDP-a.

Rusija je prošle godine odobrila Cipru 2,5 miljardi eura po vrlo povoljnim kamatama od 4,5 posto. (Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.