"Takav način rada mnogo je pozitivniji kada je zdravlje posrijedi, učinak radnika je veći, a radi se samo o tome da nema radnog 'ludila' na poslu", kazao je utemeljitelj tvrtke Planio iz Berlina, čijih je deset zaposlenika početkom godine prešlo na četverodnevni radni tjedan.
Uprava osiguravateljske tvrtke Perpetual Guardian iz Novog Zelanda također kaže da je zamijetila smanjenu razinu stresa među zaposlenicima, ali i njihov pojačani angažman na poslu nakon što je početkom godine isprobala četverodnevni radni tjedan.
Čak i u Japanu vlada potiče tvrtke da radnicima omoguće ostanak kod kuće ponedjeljkom ujutro, premda su svi ostali prijedlozi kojima se u toj radoholičarskoj zemlji zaposlenike pokušalo uvjeriti da "malo posustanu" kada je o poslu riječ, imali loš ishod.
Britanska udruga sindikata (TUC) tvrtke u cijeloj državi potiče na prijelaz na četverodnevni radni tjedan do kraja stoljeća, što podupiru laburisti.
U TUC-u smatraju da je kraći tjedan dobar način da radnici iskoriste prednosti novih tehnologija.
"Ovakav način rada smanjio bi stres 'žongliranja' između posla i obitelji te bi mogao pozitivno utjecati na ravnopravnost među spolovima. Tvrtke koje su isprobale četverodnevni radni tjedan kažu da je produktivnost radnika porasla, ali i dobro raspoloženje i zdravlje zaposlenika", kaže jedna od voditeljica TUC-a Kate Bell.
Preopterećenost
Lucie Greene, stručnjakinja u konzultantskoj tvrtki J. Walter Thompson, govori da ljudi sve češće zaziru od preopterećenosti i previše sati provedenih na poslu.
"Ljudima je previše 24-satnog digitalnog načina života. Shvaćaju da im mentalno zdravlje pati zbog toga što su u današnjem virtualnom svijetu konstantno 'u vezi' s poslom", kaže Greene.
Nedavna anketa u kojoj je sudjelovalo 3000 zaposlenika iz osam država, među kojima su bile SAD, Velika Britanija i Njemačka, pokazala je da je gotovo polovica sudionika smatrala kako je u stanju bez većih poteškoća svoj posao dovršiti u samo pet sati, ali tako da ih se ne prekida tijekom obavljanja radnih zadataka.
Stvarnost je drukčija. Većina ih ima 40-satni radni tjedan, a SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači.
"Ljudima je tehnologija neprestano nadohvat ruke i, zapravo, stalno možete raditi, na poslu i kod kuće. Ljudi zbog toga jednostavno 'puknu'", kazao je Dan Schawbel, izvršni direktor tvrtke Future Workplace, koja je provela istraživanje.
Programer Schulz-Hofen (36) kazao je da je na vlastitoj koži želio isprobati četverodnevni radni tjedan jer je shvatio da mora usporiti.
"Moram reći da sam u četiri dana uspio obaviti istu količinu posla kao u pet dana. No kad radite pet dana, svjesni ste toga da imate više vremena, pa s nekim malo dulje porazgovarate, popijete kavu, pravite češće prekide... Shvatio sam da u četiri dana moram biti fokusiraniji i brži ako želim imati slobodan petak. A želio sam ga", ispripovijedao je.
S kolegama je razgovarao o raznim opcijama četverodnevnog radnog tjedna od ponedjeljka do četvrtka. Zaposlenici su odbacili zamisao o fleksibilnom radnom vremenu jer bi oni zamrsili administrativne poslove, a ni petodnevni radni tjedan s manjim brojem sati nije im odgovarao.
"Nakon dogovora o neradnom petku ostavili smo snimljenu poruku u kojoj smo klijentima objasnili zašto je ured prazan. Ugodno ih je iznenadila njihova reakcija. Većina nije imala ništa protiv, osim što su bili ljubomorni", kaže uz smijeh Schulz-Hofen. (Hina)
