Povod za tu njegovu prijetnju odluka je ministarstva obrazovanja Sarajevske županije po kojoj će se uspjeh iz vjeronauka u osnovnim školama ubuduće ocjenjivati opisnim umjesto brojčanim ocjenama te neće utjecati na konačni uspjeh učenika po završetku razreda. 'Ako budete dirali u vjeronauk, imat ćete 'sarajevsko ljeto' na ulicama Sarajeva, da znate', kazao je reis Cerić na okupljanju mislimanskih vjernika kod Mostara proteklog vikenda.
Odluku o novom načinu ocjenjivanja uspjeha učenika koji uče vjeronauk u javnim školama poglavar Islamske zajednice u BiH opisao je kao dokaz da ministar obrazovanja sarajevske županije Emir Suljagić 'mrzi islam i muslimane'. Obrazovni sustav u BiH potpuno je decentraliziran pa ga Republika Srpske uređuje na jedan način a svaka od deset županija u Federaciji BiH na način propisan vlastitim zakonima.
Vjeronauk je uveden u sustav svih javnih škola unatoč protivljenju dijela javnosti, s tim da se taj predmet uči kao izborni, no jednom kada se za to odluče učenik ili njegovi roditelji on postaje obvezatan i ocjenjuje se a ocjena je po pravilu ulazila u konačni prosjek na završetku školske godine. Ministar Suljagić je pak ocijenio kako se time u pravilu diskriminiraju učenici koji ne pohađaju vjeronauk, tim prije jer u školama gotovo nigdje nije uveden zamjenski predmet za vjeronauk poput, primjerice, etike iako je to bila zakonska obveza.
'Naša djeca ne mogu pred našim zakonima biti u neravnopravnom položaju, ne mogu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog to što u ovom trenutku naprosto nema novaca za uvođenje alternativnog predmeta', pojasnio je Suljagić svoj postupak u jednom od javnih očitovanja za lokalne medije. Na Suljagićevu su odluku zajednički reagirali vjerskoprosvjetna služba Rijaseta IZ BiH i katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije, uputivši ministru službeni zahtjev da se odluka poništi.
>> Mustafa Cerić izrazio sućut žrtvama napada 11. rujna
Jedan od argumenata bilo je i to što je temeljnim ugovorom između BiH i Svete Stolice definirano kako država BiH priznaje vjeronauk kao temeljno pravo pod istim uvjetima kao i za sve druge obvezne predmete. Međureligijsko vijeće BiH izrazilo je iznenađenje jer se Suljagić nije ni s kim konzultirao te je ministrov potez u priopćenju opisalo kao "udar na vjeronauk, crkve i vjerske zajednice'. Reis Cerić je u jednom pd prvih istupa optužio Suljagića za izdaju onih koji su poginuli u ratu za obranu BiH.
'Oni koji leže na Kovačima (groblju u Sarajevu na kojemu su pokopani poginuli pripadnici Armije BiH) nisu dali živote da bi on (Suljagić) ukidao vjeronauk', izjavio je Cerić u džamiji u Sarajevu, dodajući kako mu pravo za to nisu dali ni članovi obitelji Suljagić ubijeni u Srebrenici.
Jeleč: Vjeronauku nije mjesto u školi
Cerić je sugerirao kako je promjena načina ocjenjivanja tog predmeta tek uvod u njegovo potpuno ukidanje. Suljagić se pak osjetio posebice pogođen Cerićevim istupom i zbog toga što je osobno preživio genocid u Srebrenici gdje je i rođen 1975. godine.U vrijeme pada srebreničke enklave u srpnju 1995. godine radio je kao prevoditelj za UNPROFOR i preživio je isključivo zahvaljujući toj činjenici. Srpske su postrojbe pak ubile trinaest članova njegove obitelji.
Ceriću je stoga javno poručio kako ga nema pravo prozivati na taj način a posebice kako ne smije zlorabiti tragičnu smrt članova njegove obitelji. U obranu ministra Suljagića stali su brojni mediji i nevladine udruge poput PEN centra i Helsinškog odbora.Bosanski franjevac Petar Jeleč u javnom je reagiranju istaknuo kako u Suljagićevoj odluci nema ničega prijepornoga.
'Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama jer je dosadašnja praksa i u Hrvatskoj i u Srbiji a evo i u BiH pokazala da je rječ o promašenom projektu', kazao je Jeleč zauzevši se za uvođenje predmeta religijske kulture.
Sociolog religije i profesor na sarajevskom fakultetu politilkih znanosti Dino Abazović podsjetio je pak kako odnos religijskih zajendica i države ni u Europskoj uniji nije jednoznačno rješen. 'No kako god država i religijske zajednice uredile svoj odnos, on ne smije rezultirati diskriminacijom onih koji ne pripadaju konkretnim religijskim zajednicama. Po mom sudu ministarstvo nije narušilo ova načela', kazao je Abazović kako ga u utorak citira list Oslobođenje. (Hina)
