Voda iz slavine (Ilustracija: Gulliver/Thinkstock)
Voda iz slavine (Ilustracija: Gulliver/Thinkstock)

Cape Town samo je jedan od svjetskih gradova koji je suočen s nestankom pitke vode.


Cape Town nalazi se u nezavidnoj situaciji i prvi je veliki grad u modernom dobu koji je suočen s nestankom pitke vode.

Vezani članci Najviše zagađenih jama i špilja ima u Istri i Šibensko kninskoj županiji Spas za pola izvora pitke vode u Hrvatskoj: Akcije čišćenja jama i špilja udvostručile su se od proljeća Slika nije dostupna U Istri redukcija vode: Nema pranja automobila, tuširanja na plaži...

Međutim, situacija na jugu Afrike ekstremni je primjer problema na koji stručnjaci odavno upozoravaju, a to je nestašica vode. Iako pokriva 70 posto površine Zemlje, vode, pogotovo pitke, nema onoliko koliko neki možda zamišljaju da je ima.

Više od milijardu ljudi nema pristup vodi, a još 2,7 milijardi u oskudici je barem jedan mjesec godišnje. Prema predviđanjima UN-a, globalna potražnja za slatkom vodom će do 2030. godine premašiti zalihe za 40 posto zahvaljujući kombinaciji klimatskih promjena, ljudskog djelovanja i rasta stanovništva.

Zato ne iznenađuje podatak da je Cape Town samo vrh ledenog brijega. BBC je objavio popis još 11 gradova koji će najvjerojatnije ostati bez vode.

1. Sao Paulo - brazilski grad jedan je od najnapučenijih gradova na svijetu i već je 2015. prolazio kroz slična iskušenja kao Cape Town. Na vrhuncu krize grad je imao zalihe vode za manje od 20 dana zbog čega je policija morala pratiti cisterne s vodom kako bi spriječili pljačku.

U 2016. godini proglašen je kraj krize, međutim u siječnju 2017. rezerve su opet pale na niske razine i opet je u pitanje dovedena budućnost gradske vodoopskrbe.

2. Bangalore - dužnosnici se u indijskom gradu bore s upravljanjem gradskim vodovodom i kanalizacijskim sustavima. Zbog starinskog vodovoda grad gubi velike količine vode za piće. Problem s kojim se grad bori je i onečišćenje vode. U niti jednom jezeru voda nije prikladna za piće ili kupanje.

3. Peking - grad je to u kojem je godišnja zaliha pitke vode po glavi stanovnika puno manja od predviđenog prosjeka. U Kini živi gotovo 20 posto svjetske popualacije, a ima samo 7 posto zaliha svjetske svježe vode. Studija sveučilišta Columbia pokazala je da su se pričuve u ovoj zemlji smanjile za 13 posto između 2000. i 2009. godine.

4. Kairo - nakon što je bila ključna za uspostavu jedne od najvećih svjetskih civilizacija, rijeka Nil u moderno doba je suočena s problemima. Ona je izvor 97 posto egipatske vode, ali i odredište sve veće količine neobrađenog poljopirvrednog i stambenog otpada.

Prema procjenama UN-a, do kritične nestašice vode i gradu bi moglo doći do 2025. godine.

5. Jakarta - poput mnogih obalnih gradova, i indonezijski glavni grad suočen je s prijetnjom porasta razine mora. U Jakarti je problem pogoršan izravnim ljudskim djelovanjem jer manje od polovice od 10 milijuna stanovnika ima pristup vodi iz vodovoda zbog čega su učestala protuzakonita kopanja bunara.

6. Moskva - četvrtina zaliha pitke vode nalazi se u Rusiji, ali zemlja je pogođena onečišćenjima koja su uzrokovana industrijskim naslijeđem iz sovjetske ere. Situacija je posebno zabrinjavajuća u Moskvi. Službena regulatorna tijela priznaju da 35 do 60 posto ukupnih rezervi pitke vode u Rusiji ne ispunjava sanitare standarde.

7. Istanbul - prema podacima turske vlade zemlja ima problem s vodom. Stručnjaci upozoravaju da bi se situacija mogla pogoršati i da bio do 2030. godine moglo doći do oskudice. Posljednjih nekoliko godina jako naseljena područja, kakvo je i Istanbul sa svojih 14 milijuna stanovnika, bore se s nestašicom u sušnijim mjesecima.

8. Mexico City - nestašica vode nije ništa novo za velik dio stanovnika meksičkog glavnog grada. Grad čak 40 posto svoje vode uvozi iz udaljenih izvora, a gubici vode su veliki zbog problema u cjevovodnoj mreži.

9. London - od svih gradova na svijetu London vam vjerojatno ne pada prvi na pamet kada je u pitanju nestašica vode. Međutim, stvarnost je drugačija. Prema tvrdnjama gradskih vlasti, grad bi do 2025. mogao imati problema sa zalihama vode, a do 2040. godine moglo bi doći i do ozbiljne nestašice.

10. Tokio - grad je to koji uživa status grada sličan onom koji ima američki Seattle, a koji je poznat po kiši. Međutim, većina kiše padne tijekom četiri mjeseca u godini. Tu vodu zato je potrebno sakupljati jer sezona koja bi bila manje kišovita od očekivanog može dovesti do suđe.

U Tokiju najmanje 750 privatnih i javnih zgrada ima sustav prikupljanja i korištenja kišnice.

11. Miami - američka savezna država Florida je među pet američkih država s najvećom količinom kiše. Međutim, u njezinom najpoznatijem gradu Miamiju vlada kriza. Projekt isušivanja obližnjih močvara s početka 20. stoljeća imao je nepredviđene posljedice - voda iz Atlantskog oceana kontaminirala je glavni gradski izvor slatke vode.

Iako je problem otkriven u 30-im godinama prošlog stoljeća, morska voda još uvijek curi i stvara probleme.